Bunoza relativizira princip "jedan čovjek - jedan glas": Poručuje da to nije slučaj ni u SAD-u, a ni Švicarskoj

"Princip jednakog biračkog prava, poznat kao 'jedna osoba - jedan glas', iako predstavlja najviši standard demokratije, nije apsolutan ni u etabliranim demokratijama", rekao je Bunoza, pozivajući se na primjere Sjedinjenih Američkih Država i Švicarske, gdje svi savezni entiteti imaju jednak broj predstavnika u Senatu, odnosno Vijeću kantona, bez obzira na broj stanovnika.

Prema Bunozi, u Bosni i Hercegovini se ovaj princip primjenjuje na različitim nivoima - od općinskih vijeća do entitetskih i državnog parlamenta. Međutim, kako je naglasio, Domovi naroda postoje kako bi se zaštitila kolektivna prava konstitutivnih naroda.

"Na nama je da omogućimo svima da imaju pravo kandidature za Dom naroda ili za člana Predsjedništva, ali i da sačuvamo temelj demokratije u BiH - legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda, u skladu sa stavovima Ustavnog suda BiH", poručio je ministar.

U javnosti se to često tumači kao pokušaj cementiranja etničkog sistema vlasti i ograničavanja političke participacije onih koji ne pripadaju konstitutivnim narodima ili ne glasaju po etničkoj liniji.

Podsjećamo da je i predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, također iz HDZ-a BiH, u dva navrata povlačila apelacije pred Ustavnim sudom BiH koje su se ticale upravo pitanja ustavnosti principa jednakog etničkog predstavljanja u Domu naroda Federacije BiH.

Tako je 2019. godine Krišto povukla apelaciju kojom je dovela u pitanje ustavnost odredbe Ustava FBiH po kojoj svaki kanton delegira po jednog Bošnjaka, Hrvata i Srbina u Dom naroda - princip 1/1/1. Ova apelacija povučena je uoči same sjednice Ustavnog suda, nakon što su se članovi suda već interno negativno izjasnili o njoj, čime je izbjegnuto njeno formalno odbacivanje.

Sličan scenario desio se i 2023. godine kada je Krišto odustala od apelacije kojom je osporavala nadležnosti predsjednika Suda BiH da imenuje sudije Apelacionog odjeljenja – tijela koje, između ostalog, odlučuje o žalbama u vezi s odlukama Centralne izborne komisije.

Šta kaže Ustav?

Ustav Federacije BiH, koji je čak i stariji od Dejtonskog sporazuma, jasno omogućava svim biračima da indirektno utiču na izbor delegata iz sva tri naroda u Dom naroda Federacije BiH. Praksa pokazuje da aktuelni sistem, iako daleko od savršenog, već omogućava određeni balans između građanskog i etničkog principa.

Ipak, iz HDZ-a BiH, kao i od samog Dragana Čovića, često se čuju zahtjevi za izmjenama izbornog zakona kojima bi se osigurala mogućnost isključivo etničkog biranja predstavnika - posebno u slučaju člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, na što se više puta žalio upravo Čović zbog izbora Željka Komšića.

Bunozina izjava, iako izrečena u formi komparativne analize, u domaćem kontekstu ima jasnu političku poruku - zadržavanje etničkog ključanja vlasti po svaku cijenu, čak i na račun univerzalnih demokratskih principa. Kritičari već dugo upozoravaju da se time urušava ideja Bosne i Hercegovine kao građanske i multietničke države, u korist etničkog ekskluziviteta.