Zbog više spornih odredbi u nedavno usvojenon zakon oni su i pokrenuli pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa, uz osnovnu primjedbu da se u zakonu ne ostavlja mogućnost da se podižu, održavaju i zakonski normiraju spomen-obilježja, prije svega civilnim žrtvama rata, kao i pripadnicima Armije RBiH i Hrvatskog vijeća odbrane (HVO).
Predsjednik Kluba Hrvata Josip Jerković smatra da poseban akcent treba stvariti na uređenje već postojećih spomenika.
„U Posavini, Brodu i Derventi je već podignuto dvadesetak spomenika pripadnicima HVO-a, koji sada stoje, ne diraju se, a postoji bojazan, ukoliko se ne ugradi zaštita tih već podignutih spomenika, da dođe do njihovih uklanjanja“, kazao je Jerković nakon što danas u Vijeću naroda RS-a nije usaglašen stav o Zakonu o spomenicima i bit će predmet razmatranja na zajedničkoj komisiji Vijeća i Narodne skupštine RS.
Da zakonski prvo treba zaštiti civilne žrtve rata, ali ne na način kako se navodi u spornom zakonu, smatra i predsjednik Kluba Bošnjaka Mujo Hadžiomerović.
„Skrenuli smo pažnju da postoji jedan zakon koji je donesen na državnom nivou, Zakon o traženju nestalih, a u okviru tog zakona je predviđen i sorazum o formiranju državnog fonda iz koga bi se obelježavala masovna stratišta“, kazao je Hadžiomerović.
Za taj klub je sporno i to što su poslanici Skupštine Zakon o spomenicima i spomen obilježima usvojili po hitnom postupku i bez javne rasprave.
Još tokom rasprave o ovom zakonu u parlamentu RS-a ukazano na potrebu da se zakonski reguliše obilježavanje mjesta stradanja Bošnjaka i Hrvata u proteklom ratu.
Ukoliko dogovora ne bude na zajedničkoj komisiji, konačnu riječ o ovom zakonu dat će Ustavni sud RS.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
