Bosić: "Bošnjački jezik" je službeni jezik u ustavima nekih kantona u FBiH
Bosić je rekao da se u odredbama određenih ustava kantona u FBiH jasno navodi da su Bošnjaci i Hrvati konstitutivni narod, a da su službeni jezici kantona bosanski i hrvatski. On je rekao da se u pojedinim ustavima kantona navodi da su službeni jezici "bošnjački" i hrvatski jezik.
Bosić se pita zbog čega se pitanje naziva jezika bošnjačkog naroda problematizira u kontekstu RS-a kada u ustavima pojedinih kantona u FBiH jasno piše da je službeni naziv jezika "bošnjački jezik".
Inače, bošnjački političari do sada nikako nisu problematizirali što se u ustavima pojedinih kantona jezik bošnjačkog konstitutivnog naroda naziva nepostojećim "bošnjačkim jezikom".
On se nada da će Ustavni sud BiH osigurati jednaka prava Srba u pet kantona u entitetu Federacija BiH. Bosić je podsjetio i na usvojenu inicijativu u Zastupničkom domu PSBiH kojom se vlasti četiri kantona u entitetu Federacija BiH pozivaju da osiguraju ustavnu ravnopravnost Srba.
Protiv ove inicijative glasali su zastupnici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH.
Kako kaže, kantoni do sada nisu pokazali nikakvu sposobnost da se uhvate ukoštac s ovim problemom s obzirom na to da su predstavnici hrvatskog naroda glasali protiv konstitutivnosti Srba.
Na pitanje o tome šta će uraditi u vezi s položajem Bošnjaka i bosanskog jezika u RS-u, Bosić je odgovorio da Ustav RS jasno kaže da su službeni jezici u RS-u jezici kojim govore Bošnjaci, Hrvati i Srbi. On je kazao da se jezik Bošnjaka na srpskom jeziku zove "bošnjački jezik", ali da on nema ništa protiv toga da narodi nazivaju svoj jezik kako god hoće.
Istakao je da je pitanje jezika u BiH dugi niz godina političko, a ne lingvističko i da je to priča iz vremena Jugoslavije. On je dodao da su to za njega vještačke teme kojim se skreće pažnja sa stvarnih problema stanovnika BiH.
Bosić je upitan zbog čega se toliko čekalo na pokretanje zahtjeva za ocjenu ustavnosti. Odgovorio je da u kantonima nije bilo nikakve političke volje da se ovaj problem riješi.
Na pitanje o presudi Osnovnog suda i Apelacioni sud u Brčko distriktu BiH, kojom je RTRS-u naloženo da Bosiću mora isplatiti 6.000 KM, on je kazao da se nada kako će se uspostaviti sistem koji će kontrolisati medije u smislu da im onemogući objavljivanje lažnih dokumenata.
Naime, RTRS je emitovao lažnu vijest 13. maja 2016. godine, objavivši da je Soroš finansirao opozicione lidere u RS-u, uključujući i tadašnjeg predsjednika SDS-a Mladena Bosića.
Što se tiče evropskog puta BiH, Bosić je kazao da je Komisija za vanjske poslove jučer vodila zanimljivu raspravu. On je rekao da je osnovno pitanje bilo da li BiH može dostići Srbiju i Crnu Goru na putu ka EU.
Bosić dodaje da je fascinantan podatak da je blizu 1.100 institucija u našoj zemlji moralo dati odgovore na Upitnik Evropske komisije i usvojiti ga konsenzusom. On vjeruje da političari ne smiju kočiti evropski put BiH i da bi naša zemlja mogla dostići Srbiju i Crnu Goru.
Osvrnuo se i na posjetu predsjednika Evropske komisije službenom Sarajevu, ističući da je Juncker na početku mandata kazao kako ne očekuje u svom mandatu da bude proširenja, što je usporilo proces integracija zemalja zapadnog Balkana.
