Borovac je kazala kako negiranje i svaki drugi vid osporavanja bosanskog jezika ili njegovog naziva i mogućnosti korištenja nije naučno utemeljeno niti prihvatljivo.
"S obzirom na to da je u domenu nauke i struke bosanski jezik jasno definisan i pozicioniran, osnov spomenutih problema, koji traje već duži period ne može biti usmjeren u tom pravcu. Cijenim da se polazište za rješavanje ovog pitanja nalazi isključivo u političkoj i pravnoj ravni i da je nužno u tom kontekstu iskoristiti sve raspoložive institucionalne kapacitete i resurse naše zemlje štiteći, prije svega, njen Ustav i Ustavom regulisane i garantirane društvene forme i vrijednosti", rekla je Borovac.
Ona dodaje da bosanski jezik kao sastavni i nerazdvojivi dio Ustava BiH mora biti zaštićen svim zakonom dozvoljenim instrumentima, jednako i ravnopravno, kao i bilo koja druga odredba Ustava BiH.
"Po meni, najbolji mogući izlaz iz ove situacije jeste nastavak razgovora predstavnika nadležnih institucija sa nivoa entiteta sa ciljem iznalaženja rješenja problema. Institucije Bosne i Hercegovine će kao i dosada dati svoj doprinos, jer nam je to i obaveza koja proizilazi iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju", kazala je Borovac.
Ona podsjeća da je i Vijeće Evrope prepoznalo probleme u obrazovanju u našoj zemlji, te su u Akcionom planu Vijeća Evrope 2015.-2017. jasno istakli postojanje škola u kojima egzistira segregacija u obrazovanju, monoetničke strukture odvojene od multietničkih sredina i diskriminatorni nastavni planovi i programi ili prakse.
"Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine će se držati navedenog Akcionog plana Vijeća Evrope, te još jednom ističem da ćemo podržati razgovore i dogovore na entitetskom nivou s ciljem što skorijeg rješavanja ovog problema, te ćemo kao i dosada biti uključeni u cijeli proces shodno nadležnostima institucije na čijem sam čelu", zaključila je Borovac.
