"Dvadesetpeti novembar 1943. godine za BiH je mnogo više od datuma za sjećanje. To je jedan od najznačajnijih datuma u istoriji BiH koji je označio njeno vraćanje svom autentičnom biću", kazao je Bogićević.
Kao činjenicu "koju ne moraju svi voljeti, ali je treba poštovati" naveo je da su se prvi put u istoriji BiH predstavnici svih njenih naroda sastali u Mrkonjić Gradu da donesu političke odluke koje će odgovarati njihovoj volji i njihovim interesima.
Na taj način je, kaže, označena istorijska prekretnica, vraćanje BiH njenim narodima koji, samo ravnopravni mogu odlučivati o svojoj sudbini.
"Snagom oružja trijumfovali su nacionalne mržnje i zahtjevi za definitivnom podjelom BiH i uništenjem njenog multietničkog bića, kako bi se dokazalo da ovdje zajednički život nije moguć. lako tolerancija i zajednički život u BiH vladaju vijekovima, nije se moglo, i nije se smjelo tolerisati nasilje koje ugrožava živote ljudi, već ga je trebalo spriječiti i zaustaviti. To je zahtjev elementarne humanosti", istakao je Bogićević.
Dodao je da je neodlučnost svijeta prema bh. tragediji nepodnošljivo sramotna.
"Humanizam Zapada se pretvorio u puku humanitarnost za smirivanje savjesti. I sada nakon uspostave mira, Bosna i Hercegovina je još najveći izazov za savjest Evrope i njene diplomatije. Nakon svega, nama mora biti jasno da niko izvana, niko, osim nas samih, neće stvoriti BiH kao normalnu demokratsku državu", kazao je Bogićević.
U BiH, zaključio je, ni jedan narod ne može vladati nad drugim i ne mogu se dijeliti na većinske i manjinske poručujući da jednakopravnost svih naroda i svih građana moraju biti zagarantovani.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
