Konferencija o Zapadnom Balkanu
0

BiH u potpunom zastoju i blokadi, EU neće nametati rješenja

FENA
Proširenje EU-a na zemlje zapadnog Balkana bila je u srijedu tema konferencije, koju je organizirala Fondacija Konrad Adenauer i institut Prijatelji Evrope i na kojoj su sudjelovali predstavnci evropskih institucija, haškog tužiteljstva i zemalja regije.

Konferencija koja se već nekoliko godina organizira u decembru protekla je u propitivanju spremnosti EU-a da nastavi s proširenjem i nakon Hrvatske, koja je završila pregovore i sljedeće sedmice potpisuje pristupni ugovor.

Povjerenik za proširenje Štefan Fuele izjavio je kako je ove sedmice poslao pismo ministrima vanjskih poslova svih zemalja članica u kojem ih je pozvao da podrže preporuku Evropske komisije i da odrede datum početka pregovora s Crnom Gorom. Također je najavio da će poslati slično pismo u kojem će zatražiti da se Srbiji odobri status kandidata.

Na konferenciji se čulo da se sve manje evropskih zemalja zauzima za nastavak proširenja, iako ima upornih glasova koji i dalje to snažno zagovoraju. Upravo zato, nekoliko dana prije summita EU-a 9. decembra, još nije jasno hoće li zemlje članice podržati preporuke Evropske komisije i odobriti početak pregovora s Crnom Gorom i kandidatski status Srbiji.

Ravnatelj Opće uprave za proširenje Stefano Sanino rekao je da EU ne namjerava nametati rješenja u Bosni i Hercegovini, koja je u potpunom zastoju i blokadi.

"Vidjeli smo da ne možemo previše napredovati ako nema podrške tri konstitutivna naroda. Jedan od pokazatelja je i to što je u jednom entitetu došlo do dogovora bez hrvatske sastavnice i sad imamo posljedice. Jedina prilika da se iz ovakve situacije izađe jest članstvo u EU, na čemu treba raditi strpljivo i pomagati toj zemlji da se približi EU", rekao je Sanino.

Na konferenciji je sudjelovao i glavni haški tužitelj Serge Brammertz, koji je, između ostalog, rekao da u srpskom entitetu u BiH negiraju ratne zločine i odbijaju spominjati genocid. Dodao je da i u drugim zemljama regije političari odbijaju priznati odluke Haškog suda, navodeći primjer da u Hrvatskoj visoki dužnosnici na političkim skupovima pozdravljaju Antu Gotovinu, koji je osuđen u prvostepenskom postupku.