Bliski istok i BiH
49

BiH u palestinskom procjepu: Žalimo nevine, ali ne želimo da nam se naljuti SAD

S. H.
Palestinski lider Mahmoud Abbas u Sarajevu 2011. sa članovima Predsjedništva BiH (Foto: EPA-EFE)
Palestinski lider Mahmoud Abbas u Sarajevu 2011. sa članovima Predsjedništva BiH (Foto: EPA-EFE)
Jedno od najosjetljivijih pitanja, pored domaćih problema u Bosni i Hercegovini je ono palestinsko. Pola države pokazuje empatiju prema patnjama nevinih i osuđuje Izrael, ali politika pokazuje drugu realnost i složenost tih odnosa.
Naša zemlja je prije skoro 10 godina, kada je bila nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija bila na "tihoj vatri". Palestina je tada podnijela zahtjev za prijem u punopravno članstvo UN-a, lobiranja su bila na sve strane pa je i glas BiH bio izuzetno važan. Probosanska politika je tada podržavala Palestinu, iz entiteta RS podrška je išla na stranu Izraela, ali se s velikom pažnjom gledalo šta će na odluku naše zemlje reći SAD.

A SAD je na strani Izraela pa je glas BiH bio između dvije vatre. Emocija i podrška prekidu višegodišnjoj patnji palestinskog naroda koji vapi za državom i politički interes i konfrontacija sa SAD-om. Palestina tada nije primljena kao punopravna članica, ali jeste godinu kasnije status zemlje posmatrača.

I deset godina kasnije ista meta - isto odstojanje. Na nova stradanja nevinih građana u Gazi iz Sarajeva poruke moralnog ohrabrenja i žaljenja nevinih, a iz Banje Luke zvanična podrška Izraelu u borbi protiv terorizma (Hamas).

Naša zemlja se tako nalazi u pat poziciji, kao i kod kosovskog pitanja, gdje vlast RS-a ne priznaje Kosovo, a FBiH nema ništa protiv i tu državu smatraju nezavisnom. Zbog toga na državnom niovu nema konsenzusa.

S palestinskim pitanjem ista situacija, samo obrnute pozicije. Probosanske stranke podržavaju Palestinu kao nezavisnu državu, a entitet RS prkosi podrškom Izraelu. Da paradoks bude veći, Izrael je službeno priznao Kosovo kao nezavsnu državu, koju vlasti RS-a nikako ne prihvataju.

U BiH postoji ambasada Palestine, a odnosi se protežu duže od dvije decenije kroz sektor kulture, obrazovanja (stipendije Palestincima u BiH) i djelimično turizam. S druge strane Izrael u našoj zemlji nema ambasadu, već je pokriva preko Albanije. Ipak, Izrael je unazad dvije decenije imao mnogo bolje odnose s vlastima iz RS-a, a taj entitet je u Izraelu imao i svoje predstavništvo.

Bliski istok i regija

Kada je riječ o regiji, Izrael posljednjih godina ima sve bolje odnose s Hrvatskom.

Kada je riječ o podršci povodom posljednjih dešavanja u Gazi, Izrael u Evropi otvorenu podršku odmah dobija od desničarskih vlada, pa su tako Mađarska i Slovenija odmah istakle svoje opredjeljenje, a tu je i Austrija. BiH nema konsenzus o ovom pitanju pa je podrška podijeljena. Verbalno i neslužbeno iz Sarajeva odlaze poruke ohrabrenja Palestini, ali je upitno kako bi BiH glasala da se nađe u poziciji da bira između Izraela i Plestine. U tom kontekstu u prvi plan dolaze neke druge stvari, a prije svega odnos sa SAD-om, državom koja je za BiH i dalje najvažniji svjetski partner.

Kako je Titova Jugoslavija 1967. prekinula odnose s Izraelom

Ako zavirimo malo u prošlost, vidjet ćemo da je Titova Jugoslavija u procesu nastanka Izraela podržavala tu državu, čak je pružala i određenu materijalnu podršku. Ipak, razvojem Pokreta nesvrstanih Jugoslavija se distancirala od Izraela, da bi 1967. nakon šestodnevnog rata Izraela s arapskim zemljama, prije svega Egiptom, diplomatski odnosi bili prekinuti.

Jugoslavija je tada Izraelu uručila sljedeću notu:

"Vlada SFRJ konstatuje da je vlada Izraela prenebregla upozorenje vlade SFRJ izraženo u njenoj noti izraelskom poslanstvu u Beogradu od 11. juna i da je nastavila preduzimanje aktivnosti koje očigledno potvrđuju da vlada Izraela i dalje provodi agresiju prema arapskim zemljama. Vlada SFRJ zbog toga je odlučila da prekine diplomatske odnose SFRJ s Izraelom, ističući ponovo da odgovomost za sve posledice koje iz toga proizilaze pada isključivo na vladu Izraela."

Do kraja postojanja SFRJ diplomatski odnosi nisu ponovo uspostavljeni. To su zemlje nasljednice "druge Jugoslavije" - Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Savezna Republika Jugoslavija i Slovenija - učinile tek posle osamostaljivanja.

Službeni stav Bosne i Hercegovine o palestinsko-izraelskim odnosima je rješenje koje podrazumijeva dvije države, Palestinu i Izrael, jer je taj stav u skladu s rezolucijama Ujedinjenih nacija. Ipak, stanje na terenu komplikuje takve zamisli i ideje, jer Hamas, kojeg EU i SAD smatraju terorističkom organizacijom upravlja Gazom i odbija uopšte postojanje Izraela. Paralelno granatiranjem područja Izraela ulazi u direktan konflikt gdje najdeblji kraj izvlače nevini građani koji stradaju.