BiH pred svršenim činom: Sukcesija ili secesija, a 95 posto državne imovine već je uknjiženo
Ustavni sud BiH u septembru je donio odluku kojom se van snage stavlja sporni zakon jer RS nema ustavnu nadležnost za regulisanje pravne materije koja je nadležnost Bosne i Hercegovine.
Sud je ponovio svoj stav o tome da je država pokušala da riješi to pitanje putem formiranja Komisije za državnu imovinu, te da je i tom pravcu djelovao i visoki predstavnik za BiH. Konstatirano je i da pitanje imovine još nije riješeno te da postoji istinska nužnost i pozitivna obaveza da BiH to pitanje riješi što je prije moguće.
"Oni tvrde da se ne radi o imovini koja je pod privremenom zabranom raspolaganja. Prateći jučer sjednicu NSRS-a i usvajanje zakona o nepokretnoj imovini, ostala je zamagljena identifikacija imovine koja je predmet knjiženja. Unatoč višesatnom radu, ono što su učesnici rekli nije ništa više nego obrazloženje zakona. Dalo se naslutiti gotovo eskplicitno da se radi o imovini i zakonu, koji je istovrstan onome koji je dobio ocjenu neustavnosti od Ustavnog suda BiH. Tačno je da u članu 2. se kaže da se radi o imovini koja do 31. decembra 1991. godine nije imala knjiženi status imovine države, ali to ne znači da se ne radi o javnim dobrima i imovini koja je u svojoj sadržini, a ne u evidencionoj poziciji ustvari imovina koja se ima smatrati javnim dobrom i pod zabranom je raspolaganja. To je imovina koja ne može biti predmetom knjiženja na entitet u ovome trenutku do donošenja zakona na nivou Parlamentarne skupštine BiH koji će regulisati upravljanje i korištenje te imovine u vidu neke mogućnosti da se radi o imovini koja je propuštena u evidenciji", kazao je za Klix.ba Muharem Cero, ekspert za državnu imovinu.
Istakao je i da ne treba zaboraviti da Sporazum o sukcesiji podrazumijeva da imovinom nije moglo biti disponirano ni u periodu poslije potpisivanja Dejtona ni u periodu stupanja na snagu Sporazuma o sukcesiji SFRJ.
"Odnosno da je BiH dobila potvrdu vlasništva nad svojom imovinom ne danom potpisivanja sporazuma nego u periodu koji se vraća nazad. Moglo je biti imovina koja je evidentirana na SFRJ, imovina koja je u vlasničkim knjigama iz tromosti administracija i okolnosti, nije u formalnom smislu upisana. To bi mogla biti imovina zemljoradničkih zadruga, imovina koja nije evidentirana kao imovina države, već kao zadružna. To je mogla biti imovina koja je u genezi, kad se prepozna njena sadržina, nije uvažila evidencija", naglasio je Cero.
Suštinsko pitanje nakon ponovnog usvajanja Zakona o nepokretnoj imovini RS-a je da li se novi prijedlog zakona zapravo bavio onom imovinom koja uopšte nije upisana.
"Predlagači su se dobro trudili da nam onemoguće da identificiramo o čemu se radi. Može se raditi o napuštenoj imovini protjeranih ljudi koja je ušla u strukturu javnih preduzeća. Može se naći u toj imovini i ona koja nema nasljednika, gdje su svi članovi u egzodusu. Imate puno imovine bez nasljednika koja je postala imovina RS-a u Podrinju ili oko Srebrenice. Razni su modaliteti i morat ćemo čekati, o kojoj imovini se radi", istakao je.
Državna imovina ne može biti upisana na entitet budući da postoji privremena zabrana raspolaganja do donošenja državnog zakona o imovini. To ostavlja malo prostora vlastima u manjem bh. entitetu da definiraju šta je eventualno imovina RS-a, u smislu toga šta je propušteno i nije ranije definirano.
"To može biti imovina Robnih rezervi bivše Jugoslavije, mogu to biti terminali u Republici Srpskoj, može biti razna imovina. Predlagači su se dobro trudili da učine nedostupnom identifikaciju koja je predmet knjiženja. Iz svih istupa prilikom rasprave o prijedlogu zakona, da se nedvojbeno zaključiti da se radi o imovini koja je pod privremenom zabranom raspolaganja", objasnio je Cero.
Smatra da će se u procesu identifikacije imovine jasno moći vidjeti da se radi o ustrajnosti u dokazivanju da država nema svoju imovinu.
"Radi se o poistovjećivanju teritorije i vlasništva nad teritorijem. Jučer smo prisustvovali atipičnom procesu koji implicira da bi se BiH mogla dogoditi sukcesija pa onda secesija. U principu uvijek secesija prethodi sukcesiji. Radnje koje se događaju u kontinuitetu na državnoj imovini u RS-u upućuju na to da se radi o podjeli imovine, kako bi se u drugom koraku moglo govoriti o secesiji i o odvajanju", upozorava Cero.
Istakao je i kako smo jučer saznali da je preko 95 posto imovine već uknjiženo, što znači da je to završen proces te da je potrebna reakcija visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.
U obrazloženju prijedloga zakona koji je jučer usvojen u NSRS-u, navedeno je da će tačno određivanje nosioca prava omogućiti da se nakon popisa imovine predvidi i njeno buduće raspolaganje, što znači zakup, najam ili koncesiju.
Predlagači zakona navodno su uvažili i stavove Ustavnog suda BiH da je državna imovina karakteristična te da obuhvata pokretnu i nepokretnu imovinu u rukama javne vlasti. Smatraju i da je javna vlast usko povezana sa "teritorijalnim nadležnostima organa javne vlasti koje je Ustav BiH podijelio na entitete i institucije BiH".
Nije jasno ni zašto je zakon donesen po hitnom postupku budući da se na taj način usvajaju zakoni čije bi nedonošenje rezultiralo štetnim posljedicama po život i zdravlje ljudi, sigurnost, rad i organizacije te ako je to u općem interesu.
Budući da pitanje državne imovine godinama nije riješeno donošenjem adekvatnog zakona na državnom nivou, samo će Ustavni sud BiH moći proniknuti u suštinu toga što jeste državna imovina, i da li RS ponovno "lovi u mutnom".
"Ovo je nastavak ranijih politika Milorada Dodika na pokušaju rušenja ustavnog poretka i Dejtonskog mirovnog sporazuma kroz nepoštivanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. NSRS se potpuno suprotno odluci Ustavnog suda, upustila u rješavanje materije za koju nije nadležna po Ustavu i odlukama tog suda. Kontinuitet nepoštivanja odluka Ustavnog suda BiH od strane entitetskih organa, pokazuje da oni nisu spremni da prihvate ustavni poredak već da teze ostvarenju ratnog cilja o podjeli Bosne i Hercegovine", kazao je za Klix.ba Ramiz Salkić, poslanik u NSRS-u.
Smatra da trenutna situacija na neki način prevazilazi domaće, unutrašnje kapacitete za rješavanje dugotrajne krize i zahtjeva snažnu reakciju međunarodnih faktora prema onima "koji u kontinuitetu rade na rušenju Dejtonskog mirovnog sporazuma i ustavnog poretka".
"Bez ove reakcije, domaće institucije neće se moći, čini mi se, izboriti protiv ovakve politike jer i u tim institucijama sjede neki ljudi koji na neki način podržavaju ovu Dodikovu politiku podjela. OHR treba odmah reagirati i suspendirati ovaj zakon prije bilo kakve dalje procedure jer su namjere potpuno jasne", mišljenja je Salkić.
Ističe kako je promjena vlasništva zapravo promjena suvereniteta, a da poslije toga na neki način slijedi promjena ustavnog uređenja.
"Za ove aktivnosti Dodik ima snažnu podršku faktora izvan Bosne i Hercegovine koji su zainteresirani da ovdje postoji trajna tinjajuća kriza sa tendencijom pogoršanja. Oni koji su preko noći pomislili da je Dodik promjenio strateške ciljeve nisu stavove zauzimali na racionalnim osnovama već na temeljima želje za vlašću. Ja nisam podržao novu vladu entiteta upravo zbog Dodikove rečenice 'šta god drugi da misle mi nastavljamo sa svojom ranijom politikom', " poručio je Salkić.
Odjel radiologije u ASA Bolnici na putu da bude dostupniji svim građanima BiH
