Pet od sedam
4

BiH je ušla u izbornu godinu sa članovima CIK-a kojima je istekao mandat

Er. M.
Foto: I. Š./Klix.ba
Foto: I. Š./Klix.ba
Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini bit će održani ove godine, a prema svim procjenama odluku o raspisivanju izbora donijet će Centralna izborna komisija (CIK) BiH u kojoj je petorici članova istekao mandat. Analitičari upozoravaju da direktnu odgovornost za to snose državni parlamentarci.

Mandati u Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH istekli su predsjedniku CIK-a Branku Petriću te članovima CIK-a Suadu Arnautoviću, Novaku Božičkoviću, Ahmetu Šantiću i Stjepanu Mikiću. To znači da mandati u aktuelnom sazivu CIK-a nisu istekli jedino Ireni Hadžiabdić i Vladi Rogiću.

Iako se očekivalo da će Parlamentarna skupština BiH biti u kapacitetu da bar do kraja 2019. godine izabere novi sastav CIK-a BiH, to se nije desilo. Zbog političkih blokada Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH od dana konstuisanja, 6. decembra 2018. godine, pa sve do samog kraja 2019. godine, nije održavao redovne sjednice.

Državni parlamentarci su i na primjeru (ne)izbora novog saziva CIK-a BiH pokazali koliko ih zapravo ne interesuje stanje u Bosni i Hercegovini s obzirom na to da je naša zemlja ušla u izbornu godinu s petoricom članova kojim je istekao mandat.

Zakonodavci se ne mogu pravdati kako nisu imali informaciju o isteku mandata članovima CIK-a, jer su i mediji, a i Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine u više navrata ukazivali na ovaj problem.

Nekadašnji član Centralne izborne komisije BiH i politički analtičar Vehid Šehić rekao je u razgovoru za Klix.ba kako je Izbornim zakonom BiH definisano da se mandat, ukoliko nekom od članova CIK-a istekne mandat, produžava do izbora novih članova CIK-a.

"Zakonska odredba je jasna. Činjenica je da postoji pet članova CIK-a kojima je istekao mandat, nekim u 2018. godini, a nekima prošle godine. Odgovornost za takvu situaciju snosi Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH koji bi trebao 30 dana prije isteka mandata formirati komisiju koja će provesti intervjue s kandidatima koji su se prijavili. Oni bi trebali napraviti rang-listu i dostaviti je Zastupničkom domu PSBiH na očitavanje", rekao je Šehić.

Istakao je da Zastupnički dom PSBiH nije obavio svoj posao i da se vodi zakonskom odredbom da će aktuelni članovi CIK-a BiH obnašati preuzete dužnosti do izbora novih članova CIK-a. Kako kaže, to je nažalost uobičajena praksa, jer se u BiH ne vrše imenovanja na vrijeme.

"Navest ću primjer Ustavnog suda FBiH i neimenovanja sudija kada se nije moglo formirati Vijeće za zaštitu vitalnog interesa. To je odnos zakonodavne vlasti prema zakonu koji su sami usvojili. Još veći je problem što oni ne poštuju zakonske rokove. To je karakteristika države BiH i dokaz kako u našoj zemlji još uvijek ne postoji vladavina prava", kazao je Šehić.

Praksa u razvijenim zemljama je da se izborno zakonodavstvo ne mijenja u izbornoj godini, međutim u slučaju BiH upitan bi bio i izbor novih članova CIK-a. Šehić smatra da će biti veliki problem ukoliko se proces imenovanja članova CIK-a produži i ako se dovedemo u situaciju da novi članovi CIK-a preuzmu dužnost dva mjeseca pred izbore.

"Tada dovodimo u pitanje rad CIK-a iz razloga jer treba vremena da se članovi CIK-a upoznaju o svim stvarima. Nemoguće je da dva člana koja ostaju preuzmu sve obaveze. Bilo bi nelogično da se ovih pet članova CIK-a mijenja dva mjeseca pred izbore. Ipak je to kod nas ozbiljan posao s obzirom na komplikovanost samog izbornog sistema", rekao je Šehić.

Istakao je da ne postoji odgovornost zastupnika u Zastupničkom domu PSBiH i da zbog nedostatka zakonodavaca ispašta kompletna država. Članovi CIK-a BiH često su predmet kritika zbog navodnog političkog utjecaja na njih, Šehić smatra kako CIK zbog političkog utjecaja najviše prozivaju oni koji vrše politički pritisak na članove CIK-a.

"Za mene je licemjerno što političari u napadima na određene institucije govore o političkom utjecaju. Tu navodim primjere CIK-a, sudova, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH... Postavlja se pitanje ko to vrši politički utjecaj na njih? Ako ga ima - a sigurno ga ima, samo ne znam u kojem obimu - to rade upravo oni koji iznose kritike zbog političkog utjecaja na institucije. To je licemjerno. Neće neka mala stranka vršiti utjecaj, već upravo oni koji imaju vlasti. Svjedoci smo da svaka politika želi zarobiti institucije pa tako i institucije koje bi trebale biti nezavisne", kazao je Šehić.