"BiH je jedina zemlja koja nije ispoštovala presudu Suda u Strasbourgu"
Radi se o presudi čije bi provođenje dovelo u ravnopravan položaj građane BiH iz reda ostalih, posebno u pogledu njihovog pasivnog biračkog prava (da budu birani), jer prema postojećim ustavnim i rješenjima sadržanim u Izbornom zakonu BiH neke od ključnih pozicija u nomenklaturi vlasti rezervirane su isključivo za predstavnike triju konstitutivnih naroda.
Govoreći kao uvodničar redovne sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca - Krug 99 o temi "Slučaj Sejdić-Finci - početak kraja diskriminacije u BiH", Finci je ocijenio da se radi o pravno i politički značajnom pitanju čije je nerješavanje postalo "kamen oko vrata" na putu BiH prema članstvu u evroatlantskim integracijama.
Upozorio je nadalje da neizvršavanje spomenute presude može imati negativne implikacije po Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) iz 2008. godine, kojim se BiH obavezala na poštivanje najviših međunarodnih standarda u oblasti ljudskih prava, te na članstvo u Vijeću Evrope (VE) kojem je BiH pristupila 2002. godine.
"Može se lako desiti da agremani bh. delegacije u VE ne prihvate, jer je čine poslanici koji su izabrani suprotno Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda", pojašnjava Finci.
On smatra kako se, uz postojanje određene političke volje, presuda Evropskog suda može lako implementirati, i to promjenom dvije rečenice u daytonskom Ustavu BiH, odnosno Izbornom zakonu BiH.
"Dovoljno je napisati da se za Predsjedništvo BiH biraju jedan član iz RS-a i dva člana iz FBiH koji ne mogu biti pripadnici istog konstitutivnog naroda ili reda ostalih", precizira Finci, uz napomenu da se radi o minimalističkoj opciji, te da on osobno prednost daje opciji kojom bi se pristupilo temeljitoj ustavnoj reformi, odnosno donošenju novog Ustava BiH.
Usprkos svim opstrukcijama, Finci vjeruje da će bh. političari morati iznaći rješenje za implementaciju spomenute presude, ali ne može sa sigurnošću tvrditi da li će to biti samo prvi korak u ustavnim promjenama ili njihov kraj.
U tom kontekstu, podsjetio je na Rezoluciju br. 1725 Parlamentarne skupštine VE kojom se BiH sugerira pristupanje procesu ustavnih reformi u kojem će osim nadležnih institucija sudjelovati i predstavnici civilnog društva.
Naveo je, također, da je BiH jedina zemlja koja dosad nije ispoštovala presudu Suda u Strasbourgu tokom njegovog 50-godišnjeg rada i postojanja.
Sudionici sesije elaborirali su širi kontekst ljudskih prava sa stanovišta pune primjene odredbi Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, na što se BiH obavezala prije 15 godina, a radi se o međunarodnom aktu koji ima prednost nad domaćim zakonodavstvom.
