Uoči trilaterale
2

BiH i Srbija - drugi čin: Deklarativno prijateljstvo s mnoštvom upitnika i teretom prošlosti

S. H.
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
Odnosi BiH i Srbije nakon završetka rata mogli bi se podijeliti u nekoliko faza i dva velika čina. Prvi dio bi obuhvatio vrijeme neposredno nakon okončanja agresije na našu zemlju i "stidljive odnose" i održavanje nužnih kontakata koje je obilježila priča o neizručenju ratnih zločinaca Hagu Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Druga faza može se računati od potpunog preuzimanja vlasti u Srbiji Aleksandra Vučića.

Od tri direktna susjeda BiH najmanje problema i nedoumica ima sa Crnom Gorom. Otvorena pitanja gotovo i ne postoje. S Hrvatskom naša zemlja ima brojne nagomilane probleme koji čekaju svoja rješenja, kao i sa Srbijom.

Od pada Miloševićevog režima 2001. godine pa sve negdje do 2012. godine odnosi BiH i Srbije mogli bi se posmatrati kroz jednu dominantnu prizmu, a to je ratna prošlost, odnos prema ratnim zločincima Ratku Mladiću, Radovanu Karadžiću i Goranu Hadžiću. U tom periodu, na dnevni red otvorenih pitanja između dviju zemalja nisu potencirana pitanja granice ili odštete za potopljeno zemljište.

Zastave Srbije i BiH uoči današnjeg sastanka lidera ovih država s predsjednikom Turske u Beogradu
Zastave Srbije i BiH uoči današnjeg sastanka lidera ovih država s predsjednikom Turske u Beogradu

Dolaskom na vlast Aleksandra Vučića i SNS-a u Srbiji kreće druga, deklarativno otvorenija faza u odnosima s BiH. Vučić kontinuirano održava bliske, čak i specijalne veze s entitetom Republika Srpska, kumovano na lično dobrom odnosu s Miloradom Dodikom. S druge strane, izražava da poštuje suverenitet i teritorijalni integritet BiH i na tome se u suštini sve završava.

Posljednjih godina BiH sve više insistira na rješavanju otvorenih pitanja sa Srbijom. Naši istočni susjedi su za rješavanje tih pitanja, ali u "kalupu" koji njima odgovara. Pitanje odštete za potopljeno zemljište i za hidropotencijal Drine koji geografski pripada BiH. Procjenjuje se da Srbija po tom osnovu BiH duguje nekoliko milijardi KM.

Srbija negira sve te cifre i drugačije rezonuje ta pitanja. Kada je pak riječ o pitanju granice i nekoliko "spornih" dijelova, Srbija je pokazala zainteresiranost za tzv. razmjenu teritorija, gdje BiH nude određenu zemlju u okolini Rudog, u zamjenu za plodnu zemlju kod Zvornika.

U okovima prošlosti i nepriznavanja genocida u Srebrenici Srbija i dalje gura pod tepih osnovna pitanja bez kojih odnosi ovih dviju zemalja ne mogu krenuti nabolje. Tu je i pitanje zločinca Novaka Đukića, gdje žrtve BiH još čekaju pravdu, a Srbija se pravi da ne primjećuje zločinca u svom dvorištu.

Vučić je dolaskom na vlast u odnosima prema BiH počeo intenzivno nametati ekonomske teme i privrednu saradnju, u koju je nerijetko uključena i Turska, kao medijator i biznis partner. Ekonomska razmjena je za sada na očekivanom nivou, ali uz političke probleme i teret izbjegavanja prošlosti, Srbija u ovom trenutku nema otvoren odnos prema BiH. Šta će se promijeniti nakon današnjeg trilateralnog sastanka u Beogradu ostaje da se vidi.