{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Bh. srednjoškolci ne preferiraju izvinjenja

F
12.1.2013. u 09:02
3
18
Bh. srednjoškolci ne preferiraju izvinjenja
3
Bh. srednjoškolci ne preferiraju izvinjenja
Foto: Arhiv/Klix.ba
U srednjim školama u Kantonu Sarajevo Balkanski institut za izučavanje konflikata, odgovornosti i pomirenja pri Univerzitetu Sarajevska škola za nauku i tehnologiju (SSST) provodi istraživanje o efektima reparacije, izvinjenja i kolektivnih emocija na oprost i pomirenje.
"U okviru ovog naučnoistraživačkog projekta ispitujemo efekte izvinjenja i ponuđenih reparacija na procese kao što su rehumanizacija, povjerenje i oprost. Zapravo želimo da vidimo koji oblik reakcije na zločine počinjene u prošlosti će proizvesti ili povećati spremnost ka oprostu", kazala je za Agenciju FENA dr. Sabina Čehajić-Clancy, direktorica Balkanskog instituta za izučavanje konflikata, odgovornosti i pomirenja.

Planirano je, kaže, da se istraživanje u okviru ove studije proširi na ispitivanja u drugim gradovima i manjim mjestima u BiH. U istraživanje je uključena srednjoškolska populacija jer se, navodi, ne želi uključiti bilo koja dobna skupina koja bi na neki način mogla imati direktnog iskustva s ratom.

"Ispitujemo mlade ljude od 16 do 21 godinu zato što nas interesuju isključivo direktni tj. čisti efekti manipulacija, kao što su izvinjenje i reparacija", kazala je Čehajić-Clancy. Također, ovo istraživanje je interesantno s još jednog aspekta, jer će kako naglašava povezati filmsku umjetnost i nauku. "Dakle, koristimo se filmom kao eksperimentalnom manipulacijom. Uz finansiranje Fonda Otvoreno društvo - Soroš, švajcarske ambasade i uz podršku producentske kuće Pro.ba uspjeli smo napraviti film Unutra, koji je režirao Namil Kabil. Film je napravljen isključivo za potrebu ovog istraživanja", rekla je direktorica Instituta.

U okviru filma su, ističe, izvršene manipulacije tipa "Da li predstavnica jedne skupine nudi izvinjenje ili ne i šta ona osjeća pri tome, da li se osjeća krivom ili ne ili pak ne osjeća ništa?“. Na taj način su se manipulirale različite emocionalne i druge reakcije, koje se trenutno prikazuju srednjoškolcima u Sarajevu. Pomoću toga se, kaže, mjeri njihova rekacija na ono što su vidjeli odnosno čuli.

Studija o efektima reparacije, izvinjenja i kolektivnih emocija na oprost i pomirenje trebala bi biti završena do ljeta, kada će se objaviti publikacija. Balkanski institut do sada je uradio četiri studije, u okviru kojih je ispitano oko pet stotina srednjoškolaca. Rezultati studija pokazali su da ispitanici ne preferiraju izvinjenja niti bilo koju emociju što je u suprotnosti s početnim hipotezama.

"Više preferiraju priznanje i reparacije, ali istovremeno ne žele čuti nikakvu emociju, iako ona može biti moralnog karaktera. Znači u ovom trenutku bilo koji oblik emocije, pa čak i stid ne žele da čuju. Preferiraju potpuno bezemotivne reakcije, odnosno čisto priznanje bez izvinjenja", istakla je Čehajić-Clancy. Ipak ono što bh. srednjoškolci uvažavaju jesu konkretne odštete tipa povratka izbjeglica kućama, zatim da se daju afirmativne akcije kao što su povlastice pri zaposlenju, pri besplatnom zdravstvenom osiguranju, školovanju i slično.

"Prema tome, izvinjenja su im prazne riječi i kod njih ne piju vode. Bolje reaguju na 'suho' priznanje, nego na priznanje koje prati stid", objasnila je. Iz tog razloga su u planu još dvije studije, jer članovi Instituta žele saznati zašto srednjoškolci preferiraju neemotivnu reakciju naspram stida?

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Da li je opravdan zahtjev za povećanje akciza na gorivo kako bi se ubrzala izgradnja autoputa?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: