Behzad Čirkin: SDP nije dovoljno vodio računa o RS, sve se svelo na dva čovjeka

Izmjene i dopune Izbornog zakona RS-a 2011. godine također su išle na štetu takozvanim probosanskim strankama u tom entitetu, na šta je kaže upozoravao i rukovodstvo svoje stranke, međutim ništa nije poduzeto.

"Te stranke su ovim desetkovane u smislu dobijanja glasova i mogućnosti da proguraju svoje kandidate na izborima. To se itekako pokazalo tačnim ove godine. Koalicija Domovina, koja je htjela osvojiti ne znam ni ja koliko mandata, lupane su cifre, međutim taj isti izborni rezultat se pretvorio u tanko glasačko tijelo koje je omogućilo pet mandata u NSRS. Toliko ih je bilo i ranije iz ovih probosanskih stranaka. Nas trojica iz SDP-a i dvojica kolega iz SDA", podsjeća Čirkin.

Ocjenjuje kako je izlaznost povratničke populacije u RS-u ipak bila mala i da su se oni koji su trebali brinuti o povratnicima udaljili od njih, zbog čega su kažnjeni na izborima, iako se to ne čini tako i drugačije se predstavlja u javnosti.

"SDP kao takav ima veliki plus i mogućnost da izađe i u srpsko glasačko tijelo ovdje u RS, ali nažalost do sada se nismo bavili dovoljno onim temama koje su zajedničke za sve građane BiH, a to su prije svega socijalne teme, zaposlenost i slično", kaže Čirkin.

Smatra da je SDP u posljednje četiri godine, makar kada je u pitanju njegovo djelovanje u RS-u, kuću gradio od krova, a ne od temelja.

"To je osnovni propust SDP-a u protekle četiri godine, a i ranije. SDP nije posvećivao posebnu pažnju ovom dijelu države BiH. Sam podatak koji ilustrira da se mi koji smo imali mandate u RS u protekle četiri godine nismo susretali sa rukovodstvom stranke, uključujući i predsjednika stranke, dovoljno govori. Sve informacije koje smo dobijali i sva komunikacija se vodila isključivo preko ljudi od povjerenja. Ranije je to bio šef Kluba SDP-SDA Slobodan Popović, koji je nakon obračuna sa Zlatkom Lagumdžijom napustio partiju i prešao u PDP, a kasnije je to bio Suljkanović kao potpredsjednik RS-a i Đapo kao potpredsjednik partije.

SDP je u ovom dijelu BiH instalirao koordinaciono tijelo za funkcioniranje stranke, ali su ova dvojica uvjetno kazano privatizirali stranku i sumnjam da su adekvatne informacije uopće i dolazile do stranačkog vrha u Sarajevu, što se tiče stanja u ovom dijelu BiH i što se tiče SDP-a u ovom dijelu BiH. Moj razum ne može da shvati da, u suprotnom, niko nije reagirao na informacije koje su bile dosta zabrinjavajuće. Njih dvojica su se uglavnom hvalili svojim radom i uspjesima, a koliki je taj uspjeh, to se pokazalo na izborima", kaže Čirkin.

SDP ne smije graditi svoju politiku na imenima

Ističe da je SDP uprkos svemu imao značajne rezultate u Federaciji kada su u pitanju cestogradnja, pa i obrazovanje, ali da su u RS-u, nažalost napravili grešku ne posvećujući tom prostoru dovoljno pažnje, jer je sva energija utrošena na FBiH i obnašanje vlasti u FBiH.

"SDP je u istočnoj Bosni imao ogroman uspjeh sa rahmetli Fadilom Banjanovićem Bracikom, ali nakon njegove smrti smo imali niz problema. Dakle, bh. socijaldemokrate ne smiju graditi svoju politiku i infrastrukturu na imenima i prezimenima, već na živim organizmima koje čini puno ljudi. SDP je do sada imao pogrešnu politiku u tom smislu i za to je odgovorno rukovodstvo partije", objašnjava Čirkin.

SDP-u predstoji vanredni Kongres 6. decembra. Mnogo je onih, kako u stranci, tako i van nje, koji govore da se radi "o malom izrežiranom kongresu" koji neće donijeti suštinske promjene i nužnu demokratizaciju stranke.

Naš sagovornik smatra da, kako je to predviđeno, nije moguće za kratko vrijeme održati dva kvalitetna kongresa, budući da je nakon Vanrednog predviđen za kratko vrijeme i Redovni.

Osim toga, očekuje da unutar SDP-a prije svega dođe do pomirenja različitih frakcija i osoba, a na kraju krajeva da dođe i do ujedinjenja cijele bh. ljevice.

"SDP mora uraditi ono što je nužno, a to je da vrati funkcionalnost Statutom utvrđenim organima partije, a ne da moć bude u rukama pojedinaca u partiji. U Statutu je dosta toga kvalitetnog, ali nažalost to se ne primjenjuje u praksi", navodi Čirkin.

Kaže da očekuje da nakon Kongresa u organima stranke bude dobar dio onih koji dolaze iz RS-a i zapadne Hercegovine.

"Ako govorimo o RS-u, onda pola države u vrhu partije mora biti zastupljeno kroz nekoliko članova Predsjedništva iz različitih sredina. Ako imamo nekvalitetno popunjene organe stranke, onda ponovo imamo i problem nekvalitetne komunikacije. Bio to u pitanju Behzad Čirkin ili neko drugi, opet množemo doći do jednosmijernog načina informiranja, bez većeg dodira sa onim što jeste stvarno stanje na terenu", objašnjava Čirkin.

SDP je multinacionalna partija, ali ona nema jasnu strategiju i operativne mehanizme kako privući ljude iz hrvatske i srpske komponente, smatra naš sagovornik, i to je ono što mora promijeniti.

"Socijaldemokratska partija BiH mora osmišljeno, brižno, strateški i planiranim zadacima ući u prostore RS-a i zapadne Hercegovine. Mi govorimo o ugroženosti određenog naroda na određenom prostoru, a zajednički imenitelj svih građana BiH je pitanje socijalne pravde. S jedne strane imamo bogate koji su na vlasti, a s druge siromašne, nezaposlenost i mnoge druge socijalne probleme, gdje se SDP kao partija koja je nastala iz radničkog pokreta nedovoljno s tim hvata u koštac na cijelom teritoriju BiH", mišljenja je Čirkin.

Kaže da je ubijeđen da će SDP napraviti veliki uspjeh u cijeloj BiH kada počne voditi računa o socijalnoj pravdi u pravom smislu te riječi.