Ministar Čolak pozdravlja praksu što se u posljednje vrijeme razvila između Tužilaštva i Suda BiH, kojom se veći broj predmeta ratnog zločina ocijenjenih kao manje složeni – u odnosu na jako složene, koje treba procesuirati na državnom nivou – ustupa kantonalnim i okružnim sudovima i sudu u Brčko Distriktu, javio je danas BIRN-Justice Report.
Ova praksa, prema Čolaku, rasterećuje Sud BiH i vodi bržem rješavanju tih predmeta.
“Nacrt zakona o sudovima BiH ni u kom slučaju ne dira u bilo kakvu nadležnost Državnog suda, posebice kada su u pitanju ratni zločini. Strategija prepoznaje Sud BiH kao ključnog nositelja aktivnosti na rješavanju predmeta ratnog zločina zbog izgrađenih kapaciteta tog suda u odnosu na druge sudove”, kaže Čolak, napominjući da se ne radi o nacrtu, već više kao “draftu”, zakona kojim se predviđa osnivanje novog apelacionog suda BiH.
Čolak otkriva i da će Protokol tužilaštava za ratne zločine Srbije i BiH o saradnji u progonu počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida biti potpisan sredinom decembra ove godine, iako je njegovo potpisivanje zaustavljeno prije više od godinu dana.
Prema ovom protokolu, kako navodi Čolak, suđenja za ratne zločine bi se vodila u zemlji gdje osumnjičeni, odnosno optuženi, ima prebivalište, što bi riješilo problem nedostupnosti velikog broja optuženih za ratne zločine.
“Zaista, sporazum je jako kvalitetan, a na njega su suglasnost dali svi tužitelji u Tužiteljstvu BiH, s jedne strane, a s druge strane su uvažene i primjedbe koje su dolazile izvana. Mi smo ugradili jednu odredbu da ukoliko žrtve ne žele, dokazi i informacije o nekom predmetu neće biti prebačeni. Međutim, nemamo drugi način da riješimo ova pitanja, jer znamo da nema izručenja među zemljama u regionu”, kaže Čolak.
Nacrt zakona o sudovima u BiH predložilo je krajem augusta ove godine državno Ministarstvo pravde.
Ministar Čolak pojašnjava da ovaj zakon “ni u kojem slučaju ne smanjuje ovlasti Suda BiH”, te da jedino precizira zakonsku odredbu koja određuje za koje predmete ova institucija ima nadležnost.
“Ta odredba je postavljena dosta široko i ona zapravo daje mogućnost Sudu BiH da uzima predmete za koje isto tako može biti nadležan i neki entitetski ili kantonalni sud. U svakom slučaju, preširoko je postavljena ta odredba, zbog čega je potreban ovaj novi zakon”, tvrdi Čolak.
Ta odredba se tiče dosadašnje nadležnosti Suda BiH za krivična djela utvrđena entitetskim i zakonima Brčko Distrikta kada ta djela ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost, nacionalnu sigurnost i međunarodni subjektivitet države, kao i kada mogu izazvati ozbiljnu ekonomsku štetu.
Čolak kaže da bi ova odredba trebala na odgovarajući način biti pozicionirana u Kaznenom zakonu BiH. Reagirajući na iskazano nezadovoljstvo predloženim Nacrtom zakona iz Suda BiH – u kojem je kazano da se na različite načine slabe kapaciteti ove institucije, što direktno ugrožava provođenje Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina – Čolak odgovara da to nije istina.
“Ovim promjenama ćemo se samo dovesti u situaciju da više nemamo dileme hoće li neko ocijeniti da bi on trebalo da sudi ili neki drugi sud. Dakle, to treba zakon reći. Pojedinac, kada počini određeno kazneno djelo, treba znati koji će mu sud suditi, a da to ne bude ocjena nekog suda. To je materija zakona, a ne nešto o čemu treba odlučivati neki sud”, kaže Čolak.
Prema Čolaku, Nacrtom zakona se predviđa da ministar pravde BiH daje svoje mišljenje o imenovanju predsjednika Državnog suda. Čolak, međutim, kategorički odbija da se ovaj prijedlog može smatrati “napadom na neovisnost suda ili miješanjem izvršne u sudsku vlast”.
“Ne znam zašto bi to mišljenje bilo kome smetalo. Ja čak mislim da bi bilo dobro pribaviti što je moguće veći broj mišljenja jer bi to pomoglo Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, koje o tome odlučuje”, pojašnjava ministar pravde BiH.
Čolak ističe da najvažniji dio novog Nacrta jeste prijedlog o osnivanju apelacionog suda BiH, koji bi rješavao žalbe na odluke Suda BiH.
“Taj novi sud bi trebao preuzeti praktično posao koji sada rade apelaciona vijeća Suda BiH i u tome se slaže profesionalna zajednica. U svim pravosuđima, ne samo u BiH nego i u okruženju, u prvom stupnju sudi jedan sud, a u drugom imaju druge sudove. To je bitno sa stajališta neovisnosti, profesionalnosti i objektivnosti”, kaže ministar pravde BiH.
Čolak otkriva i da su BiH i Srbija konačno dogovorile potpisivanje Protokola o saradnji u progonu počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida.
Ovaj protokol – koji predviđa razmjenu dokaza i čitavih predmeta između dviju država kako bi se procesuirali optuženi u mjestu boravka, umjesto dosadašnje prakse procesuiranja u mjestu počinjenja zločina – bio je zaustavljen u novembru prošle godine.
Tada je Predsjedništvo BiH blokiralo sporazum, ocijenivši da oni moraju dati saglasnost na sve međudržavne dogovore.
Međutim, Čolak kaže da bi sporazum trebao biti potpisan u prvoj polovini decembra ove godine, nakon što su prihvaćene određene sugestije stručnjaka i predstavnika žrtava.
Prema sadašnjem nacrtu protokola, tvrdi Čolak, predmeti neće biti prebačeni ukoliko žrtve ne pristanu.
“Jedini način je suradnja s našim susjedima ili razmjena informacija, i tako više nećemo doći u situaciju da susjedi raspisuju tjeralice za građanima u BiH i obrnuto. Treba da se ti postupci ubrzano rješavaju i da konačno u nekom razumnom roku stavimo točku na to razdoblje”, kaže Čolak.
U sklopu istrage, Tužilaštvo za ratne zločine Srbije je raspisalo potjernicu za nekoliko bosanskohercegovačkih državljana.
Na osnovu zahtjeva Srbije a zbog sumnje da su učestvovali u zločinu u Dobrovoljačkoj ulici, Ejub Ganić, član ratnog Predsjedništva BiH, bio je uhapšen u Velikoj Britaniji, a general Jovan Divjak u Austriji.
Sudovi u tim dvjema zemljama odlučili su da Ganića i Divjaka ne izruče Srbiji na daljnje procesuiranje.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
