Bajramski prijemi kao uvod: Sprema li se zbližavanje Bošnjaka i Hrvata na političkoj ravni

Čović se jučer odazvao pozivu na bajramski prijem kod vjerskog lidera muslimana u BiH reisa Huseina Kavazovića i pritom objavio nekoliko fotografija uz prigodnu čestitku. Prije toga, krajem marta posjetio je reisa, neposredno nakon ramazanskog Bajrama i tom prilikom poručio kako je zajednički prioritet nastavak izgradnje međusobnog povjerenja i snažnih odnosa između hrvatskog i bošnjačkog naroda za stabilnost, dobrobit i razvoj BiH.

Ništa od toga ne bi bilo neobično da upravo u odnosima Bošnjaka i Hrvata, a dobrim dijelom i Islamske zajednice već godinama ne postoje trvenja, svađe i problemi, prije svega u odnosima u Mostaru, Stocu i još nekim mjestima.

Čović godinama nije pristajao na potpisivanje sporazuma između države i Islamske zajednice. Zatim, postoji sporenje u vezi izgradnje Hrvatskog narodnog kazališta na lokaciji koju spori Islamska zajednica u Mostaru, Lakišića haremu. Također, hrvatski politički predstavnici u Mostaru protive se gradnji interkulturnog centra "Mevlana", dok postoji spor i u vezi izgradnje katedrale Kristova Uskrsnuća u Ulici Alojzija Stepinca.

U Stocu su drugi, ali slični problemi i svi se odnose na identitetsko-vjerske odnose. Hrvatska politika u tom gradu ne dozvoljava proširenje harema za izgradnju mezarja za Bošnjake, a odnosi su zategnuti i na nizu drugih međunacionalnih pitanja.

I dok su sva ova pitanja na terenu i dalje otvorena, veoma je indikativno posmatrati postepeno zbližavanje, odnosno otopljavanje odnosa između Čovića i Islamske zajednice, jer to godinama ranije nije bio slučaj.

Razlozi se mogu tražiti i u činjenici da smo u izbornoj godini i da Čović preko Islamske zajednice traži put ka rješavanju određenih pitanja, računajući na utjecaj IZ-a i na političke stavove kod Bošnjaka. Neminovno je svako rješavanje problema i smanjivanje tenzija dobro došlo, no nadležni trebaju dati odgovor šta će se poduzeti po pitanju etiketiranja i demonizacije muslimana u BiH od onih politika čiji je i dio i Čović, dakle konkretno HDZ-a i njihove sestrinske stranke u Hrvatskoj. Prije svega to se odnosi na islamofobne istupe hrvatske europarlamentarke Željane Zovko u Evropskom parlamentu, zatim hrvatskog lobiste Maxa Primorca u svojim tekstovima i tako dalje.

Ipak, posjete Čovića reisu drugi put u manje od tri mjeseca sugeriraju da generalno bošnjačko-hrvatski odnosi pokušavaju otopliti, samo ostaje da se vidi da li će i kakvu manifestaciju imati kroz politiku. A na političkoj ravni u tim odnosima čekaju pitanja poput Izbornog zakona, Čovićevog zahtjeva za legitimnim predstavljanjem, što se dominantno veže za izbor članova Predsjedništva BiH. S druge strane najveća opoziciona stranka u FBiH SDA je već pripremila prijedlog Zakona o proporcionalnoj zastupljenosti na svim nivoima u FBiH.