Zakon su podržala oba doma Parlamenta Federacije BiH i upućen je u javnu raspravu.
Bajić kaže da je u radnu grupu pozvan zbog prethodnog angažmana na izradi državnog zakona o zaštiti prijavitelja korupcije koji je stupio na snagu 1. januara 2014. godine.
Državni zakon štiti zaposlenike državnih institucija, a federalni zakon tretira i javni i privatni sektor jer entitet ima te nadležnosti.
Bajić je naveo da se zaštita prijavitelja korupcije može regulirati na dva nivoa: sudska zaštita i predsudska zaštita.
Odlike sudske zaštite su da se prijavitelj štiti u sudskim postupcima. Odlike predsudske zaštite je da se zakonom ovlasti neko regulatorno državno tijelo koje dodjeljuje zaštićeni status i na bazi zaštićenog statusa se promptno reaguje u ranoj fazi odmazde prema prijavitelju.
"Ključna razlika između ova dva pristupa je brzina kojom se zaštita ostvaruje. Sudska zaštita je dostižna pravda, ali spora čak i u efikasnijim pravnim sistemima, uglavnom višegodišnja, dok se instrumentima predsudske zaštite efekt postiže u roku od 60 do 90 dana", rekao je Bajić.
Prema njegovin riječima, državni zakon je vizionarski predvidio instrumente predsudske zaštite koristeći američka iskustva i time je BiH postala prva evropska država s instrumentima predsudske zaštite i već ima interesovanja nekih evropskih država prema bh. iskustvima iz ove oblasti.
Federalni prijedlog zakona je zasnovan na instrumentima sudske zaštite, gdje je uveo kvalitetne pravne institute. Federalni zakon pominje i zaštitu kroz upravne postupke, ali Bajić smatra da taj dio nije definiran i misli da ga je bolje izbaciti jer može napraviti konfuziju.
"Sve u svemu, federalni zakon, uz intervencije koje su se čule u javnoj raspravi jeste napredak u odnosu na postojeće stanje jer instalira pravo prijavljivanja korupcije kroz zabranu odmazde nad prijaviteljem i daje mogućnost prijavitelju da na sudu povezuje čin prijave i čin odmazde na radnom mjestu, što do sada u Federaciji BiH nije bilo moguće. Moje zadovoljstvo federalnim zakonom postoji jer je to definitivno napredak u odnosu na postojeće stanje, ali bi bio puno zadovoljniji da je federalni zakon uveo instrumente predsudske zaštite čime bi zaštita prijavitelja bila blagovremena", kazao je Bajić.
Na kraju je iznio primjedbu da u ovom slučaju Federacija BiH, jednako kao Republika Srpska ne pravi harmonična i kompatibilna rješenja sa zakonima koja se donose u državnom parlamentu. Smatra da se na taj način povećava pravna asimetrija između države i entiteta.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
