BiH je od 1. jula 2004. godine do danas odobrila samo sedam zahtjeva kojim je osam lica sa kriznih područja Srbije, Palestine i Iraka dobilo azil, iako se godišnje prosječno podnese između 70 i 80 zahtjeva za dobijanje ovog statusa, rekao je pomoćnik ministra bezbjednosti BiH za azil Marijan Baotić.
Baotić je Srni rekao da dodijeljeni status ovim licima ne znači da će oni i ostati u BiH, te da se stalno vrše provjere i procjene da li postoje osnove za njihov povratak u zemlje porijekla.
"Za nas je najvažnije kakva je situacija u zemlji porijekla i na osnovu toga rješavamo zahtjeve. Takođe, ocijenjujemo da li bi osoba koja traži azil imala određene probleme ukoliko bi se vratila u svoju zemlju. Ako utvrdimo da ona neće biti izložena torturi, mučenju ili bilo kojoj vrsti neljudskog ponašanja, to lice neće dobiti azil", pojasnio je Baotić.
Azil u BiH trenutno traže lica iz Srbije, sa Kosova, iz Makedonije, Kameruna, Pakistana, Šri Lanke, Turske i Alžira, a ranije azil su tražila lica iz Litvanije, Poljske, Moldavije, Jordana, Rumunije, Slovenije.
"Mi razmatramo svaki zahtjev pojedinačno. Sa svakim tražiocem azila se, nakon registracije i prikupljanja informacija iz zemlje porijekla, obavlja razgovor koji se može odvijati u više navrata. Ovim razgovorima obavezno prisustvuju predstavnici nevladine organizacije koji zastupaju naša prava i UNHCR, a bave se problematikom izbjeglica", objasnio je Baotić.
Ističući da je period, koji je Zakonom o upravnom postupku propisan za rješenje svakog zahtjeva do 60 dana, prekratak za donošenje konačne odluke, Baotić je rekao da su potrebna četiri mjeseca da bi se prikupio veliki broj informacija potkrijepljenih činjenicama.
Baotić smatra da je azil danas zloupotrebljen institut i okarakterisao ga kao "turistički boravak u jednoj zemlji za jedan euro dnevno".
"Ljudi idu tamo gdje se nadaju boljem životu, a kada ih uhvate jedina opcija im je da traže azil. Znaju da će dobiti smještaj u centru, da će imati zdravstvenu zaštitu i da će se o njima voditi računa", rekao je Baotić i dodao da se azilantu ne može ograničiti kretanje, jer on može biti izvan centra cijeli dan.
Baotić kaže da zbog ekonomske situacije, BiH nije interesantna za tražioce azila i da kroz nju uglavnom prolaze ilegalne grupe koje se iz dalekih istočnih zemalja kreću prema razvijenim zemljama zapadne Evrope, te da se ta lica smještaju u Centar za azilante kojeg samovoljno napuštaju.
" Ovdje postoji velika spona sa trgovinom ljudima, najmasovnijim biznisom današnjice. Tražioci azila su nam pričali da nema ni jednog transfera iz bilo koje afričke zemlje do BiH ispod 10.000 KM ", rekao je Baotić u izjavi Srni.
Prema njegovim riječima, u BiH još uvijek boravi 120 lica sa priznatim izbjegličkim statusom, koji im je dodjeljivan jer su uz pomoć UNHCR-a trebali biti preseljeni u treće zemlje.
"Ni u jednom međunarodnom dokumentu nije definisano šta je treća zemlja. Za članice EU, sigurna treća zemlja je svaka prva zemlja u koju je ušao tražilac azila. U principu, sigurna treća zemlja je ona u kojoj ne postoji osnova da će lice biti izloženo bilo kojem obliku neljudskog ponašanja ", istakao je Baotić.
On je naveo da niko ne može dobiti status privremenog ili stalnog boravka u BiH, niti status državljanina BiH, dok je u statusu tražioca azila.
"Da bi dobio drugi status, to lice mora napustiti teritoriju BiH i onda se obratiti nadležnim organima za odobrenje ulaska i boravka u BiH", pojasnio je Baotić.
Navodeći da BiH ne raspolaže podatkom da li i koliko njenih građana traži azil, Baotić kaže da tim podacima ne raspolažu ni zemlje u okruženju, sa kojima ne kontaktiraju o ovom pitanju, jer bi time prekršili pravilo zaštite ličnih podataka tražioca azila.
Baotić ističe da bi eventualnim povratkom u svoju zemlju, ovo lice moglo biti izloženo i neprijatnostima, jer je tražilo međunarodnu zaštitu izvan svoje zemlje.
Možda vas zanima
Govorila o problemima
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Talentovana bh. muzičarka
