"To nije realan broj, jer raspolažemo podacima samo iz javnih bolnica", rekla je Tešanovićeva novinarima u Banjoj Luci prije okruglog stola "Namjerni prekid trudnoće - gdje smo danas, kuda i kako dalje?".
Ona smatra da je veoma važno upoznati mlade šta znači neželjen prekid trudnođe, kako do njega dolazi, kada su oni spremni za seksualne odnose, te da je reproduktivno zdravlje itekako bitno.
"Ukoliko se mladi ne naoružaju znanjem o reproduktivnom zdravlju imaćemo još porazniju sliku i još manje stanovnika", dodala je Tešanovićeva.
Ona je istakla da stupanje u seksualne odnose počinje u sve ranijem uzrastu, bez ikakvog znanja o zaštiti i posljedicama.
"U ovome veliku ulogu igraju i porodice, a u našim porodicama to je još tabu tema, što predstavlja veliki problem", smatra Tešanovićeva.
Ginekolog Klinike za ginekologiju i akušerstvo u Kliničnom centru Banja Luka Vladimir Perendija rekao je da su podaci o broju namjernih prekida trudnoće u RS-u nepotpuni i nerealni, jer se odnose samo na registrovane abortuse, a najveći broj abortusa se obavlja u centrima koji ih ne evidentiraju i ne prijavljuju.
"Broj registrovanih abortusa godišnje iznosi između 400 i 500, a u periodu od 1981. do 1982. godine bilo ih je više od 6.000, što znači da danas imamo deset puta manje abortusa, što je nerealno", pojasnio je Perendija.
On je istakao da se u RS-u žene najčešće odlučuju na abortus jer ne žele više djece, što potvrđuje da je to metod planiranja porodice, što je civilizacijski neprihvatljivo i pogrešno zbog strašnih posljedica koje nosi - medicinskih, socioloških, psiholoških, te pada nataliteta, gubitka reproduktivne sposobnosti stanovništva.
"Upotreba savremene i efikasne kontracepcije je na minimumu, odnosno ona se uopšte ne koristi", naglasio je Perendija.
On je naveo da najčešće trudnoću namjerno prekidaju žene u najboljoj reproduktivnoj dobi, od 21 do 25 godine, čak 49 posto, a 20 posto u dobi od 18 do 20 godine.
Perendija je dodao da se u Banjoj Luci uradi najviše abortusa, te da je u periodu od 1993. do 2008. godine urađeno 21.000 abortusa, što je, takođe, daleko od realnog broja, jer je on sigurno pet-šest puta veći.
"U Banjoj Luci je prije rata godišnje rađeno 6.800 abortusa i redovno je taj broj bio veći od broja porođaja", naglasio je Perendija.
Prema njegovim riječima, posljedice abortusa mogu biti kobne, tako da žena više ne može rađati, ili ima trajne psihološke posljedice.
Profesorica Medicinske škole iz Doboja Bojana Živanović rekla je da mladi rano stupaju u seksulane odnose, već sa 13 godina, a o kontracepciji su nedovoljno informisani.
U radu okruglog stola učestvuje oko 100 učenika osnovnih i srednjih škola, ljekari i predstavnici institucija.
Barbarez: Bilo bi nekorektno komentarisati prošlost, držimo se vizije koju imamo
