Aktivisti upozoravaju na prijetnju tuzlanskom okolišu: Prostorni plan otvara vrata rudarenju litija i nikla?

Nedavno usvojeni nacrt prostornog plana Tuzlanskog kantona za period od 2025. do 2045. godine izazvao je reakcije aktivista i ekoloških organizacija, koje upozoravaju da ovaj strateški dokument ne garantuje dovoljnu zaštitu prirodnih resursa i zdravlja stanovništva te otvara vrata potencijalno pogubnim rudarskim projektima.

Fondacija za društvene promjene ACT (Atelje za društvene promjene) među prvima je uputila zvanične komentare i prijedloge na nacrt, ističući da javnost nije bila pravovremeno, adekvatno niti efektivno informisana o javnim raspravama. Informacija je objavljena samo na kantonalnoj televiziji, a građani su se požalili da niko nije znao za javnu raspravu dok ih aktivisti nisu informisali.

Perspektivna područja za litij, nikl, bakar, bor, kobalt...

Posebnu zabrinutost izazvale su tačke u kojima se kao "perspektivna područja za istraživanje i eksploataciju" navode lokacije širom kantona, rasprostranjene na 21 hiljadu hektara, uključujući Srebrenik, Lukavac, Živinice i Čelić, gdje se planira istraživanje i eksploatacija litija, nikla, bakra, bora i kobalta.

"U dokumentu se bez ikakve zaštitne buffer zone predviđa rudarenje u blizini gusto naseljenih mjesta poput Sladne i Dobrovaca. To su područja u kojima ljudi žive od poljoprivrede i zavise od čiste vode. Ovako nejasne formulacije u planu direktno ugrožavaju zdravlje i život stanovništva", naglašavaju iz ACT-a.

U nacrtu plana se, između ostalog, navodi da Zapadna Majevica i Močila u Srebreniku i Čeliću predstavljaju "perspektivna područja" za eksploataciju litija, bora i magnezijuma, iako istraživanja još nisu ni započela. Kako je navedeno u sugestijama, takav pristup ostavlja vrata širom otvorena za rudarske aktivnosti, bez jasnih granica i bez javne rasprave.

Iz ACT-a navode da još jedan ozbiljan propust predstavlja nepostojanje Strateške procjene utjecaja na okoliš (SPUO), koja je zakonska obaveza u slučaju donošenja planskih dokumenata s dugoročnim utjecajem na okoliš. U komentarima se ističe da SPUO mora prethoditi finalizaciji plana.

"Prema Uredbi o Strateškoj procjeni utjecaja na okoliš (SPUO), za ovako važan strateški dokument neophodna je izrada detaljne studije utjecaja na okoliš prije donošenja konačne verzije. Taj korak je preskočen. U praksi, to znači da se odluke o budućem razvoju donose bez uvida u kumulativne efekte rudarenja na vodu, tlo, zrak i zdravlje ljudi i to u regiji poznatoj po geološkim oštećenjima iz prošlosti", naglašavaju u svojim primjedbama.

Nedostatan stručni tim

Zabrinutost izaziva i činjenica da u stručnom timu za izradu nacrta prostornog plana, od ukupno 42 osobe, samo jedna dolazi iz oblasti šumarstva, dok je većina imenovanih stručnjaka bila iz sektora geologije i prava.

"Plan se izrađuje bez dovoljne zastupljenosti stručnjaka iz oblasti zaštite prirode, javnog zdravlja, biodiverziteta i održivog razvoja. To je nedopustivo s obzirom na stratešku težinu ovog dokumenta", upozoravaju iz ACT-a.

Iako Tuzlanski kanton već ima Plan zaštite okoliša za period od 2023. do 2028. godine, on je, kako se navodi, u koliziji s prostornim planom.

"Dok prvi dokument zagovara povećanje zaštićenih prirodnih područja, drugi otvara prostor za eksploataciju u istim tim zonama. Ne postoji prostorna, vremenska niti institucionalna usklađenost između dva dokumenta. Ovo jasno ukazuje na nedostatak volje da se planira razvoj u skladu s načelima održivosti i javnog interesa", tvrde iz ACT-a.

Negativna iskustva iz susjedstva

Fondacija ACT podsjeća i na negativna iskustva iz Srbije, konkretno iz doline Jadra, gdje su geološka istraživanja litija već dovela do ozbiljnih okolišnih problema, poput sušenja usjeva, kontaminacije tla i vode i povećanih koncentracija toksičnih elemenata.

"U dolini Jadra utvrđene su vrijednosti arsena i bora koje višestruko premašuju dozvoljene granice. Voda, tlo i poljoprivreda su nepovratno oštećeni. Slični scenariji ne smiju se dopustiti u Tuzlanskom kantonu", upozoravaju.

Zbog svega navedenog ekološki aktivisti zahtijevaju brisanje svih formulacija koje predviđaju istraživanja i eksploataciju litija, nikla, kobalta, bakra i drugih metala, zatim izbacivanje istih stavki iz zvaničnih prostornih mapa, izradu SPUO i njeno javno konsultovanje prije usvajanja konačne verzije plana, uključivanje šireg spektra ekoloških i zdravstvenih stručnjaka u izradu budućih planova te potpuno usklađivanje s Planom zaštite okoliša.

Zaključili su da je nedopustivo da razvojni ciljevi budu izgovor za uništavanje resursa koje generacije građana koriste za zdravlje i život.