Akademik Filipović: Pseudoelita se otuđila od svog naroda jer su služili drugima
Skup je okupio bošnjačke intelektualce i akademike, a tragalo se za detekcijom odgovornosti za loše stanje u oblasti kulture, kao i mogućim rješenjima.
"Pokušali smo, između ostalog, potražiti odgovore na pitanja kako se odnositi prema mladima u kontekstu njegovanja kulture, kako povratiti sevdalinku, odnos prema tradiciji, nošnji, arhitekturi, ali svemu onom što u užem i širem smislu riječi podrazumijeva kultura jednog naroda", rekao je Amir Sijamhodžić, član BZK Preporod Bužim.
Dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Šaćir Filandra u svom izlaganju je kazao da je 20. stoljeće – stoljeće ideologija, dok je 21. – stoljeće identiteta.
"Čuvanje i izgradnja regionalnog identiteta u globaliziranom svijetu nameće se kao potreba i obaveza ljudi. Svrha današnjeg susreta je kritičko suočavanje sa postojećim stanjem u tom aspektu i neke moguće preporuke izgradnje dugoročnije, stabilnije i prilikama primjerenije politike identiteta na području gdje uglavnom živi bošnjačko-muslimansko stanovništvo. Svjedoci smo da je pitanje identiteta ustvari pitanje 21. stoljeća. Niču brojni identitarni, politički i kulturni pokreti, pa je veoma važno da se u dobu globalizaciju i tom pitanju posveti veća pažnja", istakao je Filandra.
Jedan od inicijatora susreta prof. Husein Muratović napomenuo je da kultura Bošnjaka, kao i kultura svakog naroda, treba krenuti iz kuće, zatim obrazovnih, vjerskih i ostalih institucija.
"Pored toga, treba se tačno znati šta mora biti cilj kulture, a šta ta kultura ne bi trebala da prihvati u dijelu kada se negira. Dakle, mora se imati odgovor i za one koji, nažalost, negiraju bošnjačku kulturu. I to rade vrlo drsko i bezobrazno, bez ozbiljnih argumenata i sa nečasnim namjerama", rekao je Muratović.
Akademik Muhamed Filipović istakao je da su Bošnjaci stvorili velika kulturna blaga, ali da ih nisu još do kraja otkopali, skinuli sa njih platinu vremena i različite pokrove koje su njihovi neprijatelji stavili na njih.
"Naša historija i kultura je falsificirana, o nama su drugi govorili, ko smo i šta smo. Definirali su nas i za nas govorili da smo nepismen narod. Imate čitav niz izjava katoličkih monaha koji kažu da je u Bosni vladao mrak nepismenosti, osim što je u nekim samostanima gorila svijeća prosvjete. To je laž. Mi smo imali masovne mektebe, medrese, dershane, različita učilišta i pismenost i kultura je vlada baš u vrijeme dominacije Bošnjaka. Katoličke književnosti nije bilo dok ovdje nisu došle Osmanlije i islam. Tada je i nastala katolička književnost. Da ne kažem da jedan Ivo Andrić u uvodu svoje doktorske disertacije kaže da se za vrijeme osmanske vladavine ništa značajno, u duhovnom smislu, u Bosni nije dogodilo. To je tipična i originalna laž", rekao je Filipović.
On je kazao da je baš u tom periodu, Safvet-beg Bašagić u svojoj disertaciji objavio pregled stvaralaštva ljudi iz Bosne na persijskom, arapskom i turskom jeziku.
"Još 1718. godine u jednom francuskom časopisu je prevedeno djelo Hasana Kjafije Pruščaka i napisan komentar o njemu. Dakle, i Evropa je znala da smo mi stvorili kulturna blaga i dali naučne doprinose, ali naši susjedi nisu. A zašto nisu? Zato što nisu htjeli da znaju. Oni su htjeli da o nama stvore krivu sliku, odnosno da smo mi svijet koji se sastoji od grupe ljudi, koji je ostatak tuđe vladavine. Tako smo definirani. Da nismo ni narod, nacija, ni skupina, da nemamo svoje kulture, da smo nepismeni, nemamo jezika. Jednostavno, da smo ostatak osmanlijske vladavine koji treba da nestane. To je bila politika i Hrvatske i Srbije, odnosno zvanična politika hrvatskog i srpskog nacionalizma", istakao je Filipović.
Napomenuo je da se, unatoč svemu, ne može uništiti jedan narod, pogotovo narod koji ima kulturu, a Bošnjaci je, prema njegovim riječima, imaju.
"Svaki naš narod koji živi na selu ima kulturu. Kako? Pa i u selu živi urbano. Naša su sela strukturirana urbano. Zna se gdje je džamija, a gdje mahale. Zna se kako ljudi žive, zna se kakva pravila važe u međusobnim odnosima i životima. Mi nismo stado, već organizirana ljudska zajednica i to smo uvijek i bili. To što se ponekad to zaboravlja je druga stvar. A i tu se radi da naša pseudoelita, odnosno političari i neki drugi ljudi, otuđila od svog naroda i sopstvenog identiteta jer su služili drugima. Što je rekao jedan moj rođak drugom rođaku: 'Ti moraš Hamide glasati za vladu! Ja ne moram, ja živim na svome i ja sam svoj gospodar!' Isto tako, i mi moramo biti svoji gospodari na svojoj zemlji! Ovo je naša zemlja i niko nam je nema pravo uzeti", rekao je Filipović.
Nakon današnjeg simpozija, kako je istaknuto, bit će izvučeni zaključci iz održanih rasprava, poslije čega će biti napravljen zbornik radova. Zbornik će biti ponuđen na razmatranje Ministarstvu obrazovanja, Univerzitetu u Bihaću, srednjim i osnovnim školama, kao i džematima.
"Želimo da ljudi imaju jasne i nedvosmislene smjernice kako da očuvaju kulturu bošnjačkog naroda, dok je još vrijeme", kazao je za kraj prof. Muratović.
