{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Bh. kulturna scena u okovima vladajuće politike i primitivizma, slična situacija i u zemljama regije

23.8.2017. u 22:09
34
186
Bh. kulturna scena u okovima vladajuće politike i primitivizma, slična situacija i u zemljama regije
34
Bh. kulturna scena u okovima vladajuće politike i primitivizma, slična situacija i u zemljama regije
Foto: Ilustracija
Neizgrađenim odnosom politike prema kulturi ugrožen je kulturni identitet države, kulturni kapital neiskorišten, a kultura kao značajan društveni i ekonomski resurs ostavljena na milost i nemilost politici koja joj ne daje zasluženo priznanje. No, zahvaljujući entuzijastičnim djelatnicima, koji se snalaze uprkos teškoj ekonomskoj situaciji, bh. kulturna scena i dalje živi.
Mnogi će se složiti da BiH ima odlične umjetnike, glumce, režisere i producente, kao i raznovrsnu kulturnu ponudu. Dokazuju to brojne nagrade i uspjesi bh. kulturnih djelatnika koji na međunardnoj kulturnoj sceni djeluju veoma uspješno, iako je činjenica da u tehničkom smislu prilično zaostajemo za zemljama okruženja. Količina novca koji se u našoj državi utroši na snimanje filma i opremanje jedne predstave mnogo je manja nego u bilo kojoj zemlji regije. Naši sagovornici saglasni su da su sredstva koja se iz budžeta izdvajaju za ovaj sektor iz godine u godinu sve manja te da se vladajuće strukture maćehinski odnose prema kulturnom životu BiH.

"Problem koji umjetnost ima da bi dobila potrebno i neophodno priznanje u današnjoj BiH dolazi isključivo iz politike. Ova zemlja je tvorevina kulture, ona ima snažan kulturni identitet. BiH nije stvorio nikakav politički pokret, stranka, niti lideri sa svojim vojskama. BiH je bila autohtona kultura prije svega i da nema te kulture ne bi bilo ni ovo malo Bosne što još živi i postoji. Zato je kultura na udaru primitivnih i ostraščenih fanatika koji preziru duhovnost i definiciju kulture kao integracijsku", rekao je za Klix.ba istaknuti bh. reditelj Dino Mustafić.

Bez obzira na takav odnos, bh. kulturna scena živi i opstaje. Snimaju se filmovi, održavaju festivali, organizuju izložbe, pozorišta imaju raznovrstan repertoar. Sve to zahvaljujući entuzijastičnim pojedincima koji se na različite načine trude približiti kulturu građanima i dokazati da su njena važnost i budućnost neupitne.

"Naš problem je prvenstveno u vladajućim strukturama, ali to je postalo i besmisleno govoriti jer na tim pozicijama uglavnom sjede ljudi koji nogom nikada nisu kročili u pozorište jer misle da je to budalaština. Ipak, ne želim precrno gledati na sve jer ako želiš da radiš ovo uvijek možeš naći nekoliko istomišljenika i maštom nadoknaditi nedostatak finansijskih sredstava i svoj posao raditi časno, čestito i na radost publike koja dolazi na predstave", rekao je glumac i profesor na Akademiji scenskih umjetnosti Sarajevo Admir Glamočak.

Politike ne zanima kultura



Srbijanski režiser Kokan Mladenović smatra da se odnos političara prema kulturi ne razlikuje u BiH, Srbiji i Hrvatskoj te da je politika uništila ne samo živote, već i sistem vrijednosti u koji smo vjerovali.

"Njihov odnos najbolje se vidi kroz budžete koje ti ljudi namjenjuju kulturi kao nekom nužnom zlu koje ipak mora da postoji, a koje bi, neuki kakvi jesu, ukinuli. Naša borba protiv njih je između ostalog i borba za priznavanje kulture, borba za poštovanje onoga što radimo, što promoviše mnogo više vrijednosti nego što su podjele, nacionalne podjele ili te dnevnopolitičke vrijednosti koje oni propovijedaju kao najveće moguće", rekao je Mladenović.

Proslavljeni srbijanski glumac Dragan Bjelogrlić ističe da, bez obzira na što zemlje regije imaju dosta uspjeha na kulturnoj sceni, situacija u kulturi zapravo nikada nije bila dobra.

"Dogode se neki pomaci pa se onda to ugasi i stalno ta krivulja ide gore-dolje. Dosadilo mi je da se žalim, ali kada bi političari shvatili koliko je kultura bitna za jedan narod, naročito danas u vremenu globalizacije, bilo bi mnogo bolje. Teško je reći da li se to radi namjerno ili je njihov odnos prema kulturi jednostavno posljedica primitivizma i neobrazovanosti", rekao je Bjelogrlić.

Da politika nikada nije dovoljno pratila kulturu, ističe i popularni hrvatski glumac Tarik Filipović.

"Premda smo kroz historiju imali svjedoke da se kulturnim pobjedama postiže prava pobjeda i iako su to mnogi veliki ljudi potvrdili primjerom, kod nas je kultura nešto što je posljednje. Jednostavno, kod nas se ne ulaže dovoljno u kulturu i ne njeguju se prave vrijednosti. ipak, mi kulturnjaci uspješno i brzo gradimo mostove koje politika ruši i to mi ulijeva optimizam", rekao je Filipović.

Bez kulture nema ni nas



Direktor Međunarodnog teatarskog festivala MESS Nihad Kreševljaković smatra kao su, kada govorimo o kulturi, u posljednje vrijeme napravljeni neki iskoraci, ali da destrukcija traje predugo. Ističe kako se vladajuće elite i ne bave pitanjem kulture, ali da će ona opstajati sve dok postoje stvarni umjetnici/ce.

"Umjetnost nastaje iz potrebe umjetnika/ice da nešto uradi, a nikako kao neki državni ili nacionalni projekt. U tome leži još jedan problem našeg društva, ali i mnogih drugih, jer umjetnost je najsnažnija manifestacija individualizma, a naša trenutna politika nas nastoji kolektivizirati po svaku cijenu i staviti pod jednu šljivu. Iz takve politike imamo pravu agresiju nacionalnih politika na internacionalnu kulturu u pokušaju da se umjetnost svede pod neku kategoriju nacionalnog, a ne univerzalnog", rekao je Kreševljaković.

Jedno je sigurno - iako opstaje, bh. kulturna scena je, zbog okova loše politike i udara primitivizma, omalovažena i gurnuta na margine.

"Ova tranzicija, bez kulture, bez srednjeg građanskog sloja, bez umnosti i bez znanja ne može ni korak naprijed. Ako nam sudbinu sa stanovišta vrijednosti i dalje budu određivali oni koji ne znaju ništa ili koji su zapušteni sa stanovišta emancipacije i kultivisanosti, onda nam nema ništa od pompezno najavljivanih evropskih integracija i na dobrom smo putu da idemo do vraga", zaključio je Mustafić.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Hoćete li gledati novu "Audiciju"?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: