Piše: Asim Bešlija
"Vlasti rade ono što im je davno savjetovala bivša predsjednica RS Biljana Plavšić svojom porukom – 'A, sada mudro'", kaže Osmanović.
To znači da se praktično ono što je zacrtano kao cilj početkom rata, sada realizira odnosno učvršćuje i brani. Tako vlasti u svim gradovima RS gdje je učešće Bošnjaka i Hrvata minimalno, prave planove, dok se manjinski narodi dovode pred svršen čin kada su projekti pred realizacijom i kada je praktično nemoguće bilo šta uraditi.
U najvećem gradu RS, Banjaluci, manjinski narodi, jer politički nisu predstavljeni u lokalnoj skupštini, nemaju načina da bilo šta sugerišu ili da utječu na promjenu odluka koje će biti onakva kako većina odluči. A, većina u banjalučkoj gradskoj skupštini je SNSD.
"Ovdje se radi o urbanističkom brisanju bosanske duhovnosti i kulturalnosti. Oni objekti koji na to podsjećaju se ne žele zaštiti, nego se nastoji da oni propadnu ukoliko nisu već porušeni a da se na njihovim mjestima grade parkirališta i slično tome", naglašava Osmanović
To se radi i tako što se namjerno širi odbojnost prema svemu što ima predznak bosanskog ili bosanski stil, a po čemu je određena sredina bila prepoznatljiva. U ovu vrsta objekata spada i banjalučka tvrđava Kastel koja već godinama propada a da se u njenu zaštitu ništa ne ulaže.
"Mnogi su se nadali da će odlaskom SDS-a i dolaskom SNSD-a puhnuti novi vjetrovi demokratije. Pokazalo se da je politika SNSD-a daleko radikalnija i daleko pogubnije poteze ima od SDS-a", kaže Adil Osmanović.
Osmanović ocjenjuje da je gradonačelnik Banjaluke obični nacionalista i da kao član vladajuće partije u RS ne želi da se bavi određenim problemima kao što je vakufska imovina u gradu i njena zaštita. Pošto se na tome ništa ne radi, gradonačelnik Dragoljub Davidović sa banjalučkim muftijom o tome ne želi ni da razgovora s obzirom da nema nikakvog opravdanja za svoj nerad.
Adil Osmanović, kao potpredsjednik Republike Srpske nema nikakve ovlasti da bilo šta uradi i jedino što mu preostaje jeste da apeluje preko medija da se neki problemi počnu rješavati, ili da te apele šalje entitetskim i državnim institucijama te OHR-u. O formalnosi funkcije koju obavlja dovoljno govori i činjenica da kada je umro doskorašnji predsjednik RS Milan Jelić, entitetske vlasti nisu htjele, do izbora novog predsjednika, ovlasti prepustiti njegovim zamjenicima iz hrvatskog i bošnjačkog naroda.