Nikako naprijed
47

Aćimović: Blokada Vijeća ministara stopirala i Mali Šengen, najodgovorniji je Tegeltija

R. D.
Foto: I. Š./Klix.ba
Foto: I. Š./Klix.ba
Stalne blokade Vijeća ministara BiH direktno se odražavaju na brojne važne procese kao što je i pristupanje naše zemlje inicijativi Mali Šengen. Sutrašnji samit u Sofiji trebao je biti važan korak na tom putu, ali prije će on biti nova blamaža nego nešto drugo.
Rad Vijeća ministara BiH podsjeća na tužni cirkus, smatra ekonomski analitičar Draško Aćimović. On kaže da nakon što je ova institucija za godinu uspjela održati minimalan broj sjednica, većinom posvećenih molbama za kredite i imenovanju partijskih članova u državne institucije, sada dolaze do vrhunca s projektom inicijative Šengena.

Napominje kako se u ovom periodu, dok "građani umiru od bolesti i gladi", državni krizni štab za borbu protiv pandemije koronavirusa sastao samo jednom.

"Nakon sto je Predsjedništvo BiH tražilo analizu od Vijeća ministara za projekt Mali Šengen te dalo rok od 30 dana, Vijeće ministara to nije bilo u stanju uraditi ni do danas, dan prije važnog sastanka u Sofiji u vezi s tim projektom", kaže Aćimović.

Mali Šengen je projekt EU, Sjedinjenih Država i vezan je za Berlinski proces i velike investicije u BiH i region, naglašava on te dodaje kako Vijeće ministara sada počinje paničnu svađu u vezi s tim kako se pojaviti sutra na tom sastanku.

"Predsjedavajući Zoran Tegeltija još uvijek nije podnio ostavku zbog EU izvještaja o katastrofi u našim EU procesima, zbog zdravstvene katastrofe za koju snosi najveću odgovornost, zbog zabrane dijaspori da dolazi svojim porodicama za vrijeme godišnjih odmora, danas pokušava da napravi novu blamažu Bosne i Hercegovine jer pod pritiskom EU mora da donese sve odluke vezane za Mali Šengen manje od 24 sata prije konferencije i bez predstavljanja analize Predsjedništvu BiH. Nevjerovatni i neodgovorni postupci i nove blokade Vijeća ministara mogu se nažalost nazvati samo - tužni cirkus u kojem se nažalost više ne zna ko je žongler, a ko klovn", zaključio je Aćimović.

Mali Šengen predstavlja ekonomsku zonu između Srbije, Albanije, Sjeverne Makedonije i Kosova, a zvanično je iniciran 10. oktobra 2019. u Novom Sadu. Četiri zemlje izjavile su da će formirati jedinstveno tržište od 14 miliona ljudi do kraja 2020. godine.

Pretpostavke su da bi se ovom ekonomskom unijom ubrzao promet ljudi i robe, da bi se granica mogla preći samo uz lične dokumente, a na tim olakšanim prelascima godišnje bi se uštedjelo 30 miliona sati. Nakon prvotne rezerviranosti raspoloženje bh. političara u vezi s ovom incijativom naglo je zatoplilo, ali su izgleda blokade stale na put konkretnim koracima.