Tako je, prema podacima Agencije za statistiku BiH, poskupila voda, električna energija, plin i drugi energenti. U zdravstvu je evidentiran rast cijena lijekova i drugih medicinskih proizvoda. Povećane su cijene informatičke opreme, opreme za sport i kampovanje, vrtno bilje i oprema za vrt.
Građani sada skuplje plaćaju i proizvode za kućne ljubimce, usluge rekreacije i kulture, fotografske usluge, knjige, časopise, te kancelarijski materijal i materijala za crtanje. Međutim, cijene hrane i bezalkoholnih pića, odjeće i obuće su u septembru manje nego u augustu.
Evidentirano je i sniženje cijena brašna, pekarskih proizvoda, mesa i mesnih proizvoda, ribe, sira, masti i ulja, te pojedinih vrsta voća i povrća. U septembru su snižene i cijene kućanskih uređaja, staklarije, posuđa i stolnog pribora.
Međutim, posmatrajući cijene na godišnjem nivou odnosno cijene u ovoj u odnosu na prošlu godinu alkoholna pića i duhan su skuplji za 17,8 posto, usluge u restoranima i hotelima su skuplje za 3,2 posto, stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti za 2,4 posto, rekreacija i kultura, komunikacije i zdravstvo su skuplji za 1,3 posto, a obrazovanje za 0,5 posto.
„Prosječna plaća u Federaciji BiH je, prema zadnjim podacima 760 maraka, a potrošačka prehrambena korpa za četveročlanu porodicu je 648 KM. Objektivna potrošačka korpa sa odjećom, obućom, higijenskim sredstvima, plaćanjem struje, vode... iznosi 1.380 KM, kazao je u izjavi za Sarajevo-x.com Mesud Lakota, sekretar Udruženja za zaštitu potrošača BiH, dodavši da u RS-u ne postoje pojedinačni podaci za regije, već se kao relevantan uzima republički nivo, a što je kada su u pitanju prosječna plaća i potrošačka korpa otprilike za deset posto manje nego u Federaciji BiH.
Prema riječima Lakote gotovo svaki stanovnik ove države od svoje plaće, ako je uopće prima, izdvaja čak 80 posto za hranu.
„Navedeni podaci razlog su što u našoj zemlji oko 50 posto stanovništva živi na rubu siromaštva, 18 posto ih je ispod te linije, dok samo 20 posto stanovništva živi dobro. Tome najbolje svjedoče sljedeće brojke oko 50 posto penzionera prima najniže mirovine oko 300 maraka, većina radnika u BiH radi u privatnom sektoru te u prosjeku prima između 350 do 400 maraka plaće, dok zaposleni u državnim institucijama imaju prosječnu plaću od 1.200 maraka”, navodi Lakota.
Prema njegovim riječima, aktuelna vlast je svojim neradom kriva da su enormne razlike između zaposlenih u privatnom sektoru i državnim institucijama.
Lakota je kazao da prema procjenama ekonomskih stručnjaka i pokazateljima s terena, ako bi se poredila dva entiteta, za dlaku je lakše živjeti u Republici Srpskoj nego u Federaciji BiH. Prosječne plaće su gotovo izjednačene, a cijene proizvoda su nešto niže u Republici Srpskoj. Međutim, u RS-u se, prema riječima Lakote, teže zaposliti.
„Gledajući prema tome koja je mikro sredina najbolja za život odnosno gdje se može naprije dobiti posao i gdje su najveće plaće onda je to u Federaciji BiH Kanton Sarajevo, dok je u RS-u najbolje živjeti u Banja Luci. U Federaciji BiH proizvodi su najjeftiniji na području Bosansko-podrinjskog kantona, čije je administrativno sjedište Goražde, a najskuplji su u Zapadnohercegovačkom kantonu. U RS-u je najlošija situacija što se tiče plaća i zapošljavanja u Trebinju i Višegradu.', kazao je Lakota.
„Za kompletnu situaciju u BiH, te ove poražavajuće podatke da većina građana jedva preživljava, dok se pojedinci enormno bogate, kriva je aktuelna vlast. U BiH ne postoje strategije. Ovdje može da povisi cijene proizvoda kako ko hoće. Vlast, koja bi trebala raditi svoj posao ne radi ga, niti znaju šta treba raditi,“ rekao je na kraju razgovora za Sarajevo-x.com Mesud Lakota.
