Nekadašnji travnički muftija i predsjednik Organizacionog odbora 504. Dana Ajvatovice, Nusret ef. Abdibegović, u razgovoru za Anadolu Agency, kaže da se na ovogodišnjoj manifestaciji očekuje učešće nekoliko desetina hiljada vjernika, koji dolaze iz BiH, regije, ali i svih krajeva svijeta, od Turske do Njemačke.
Dova za ljude pogođene poplavama
“Ove godine pažnju ćemo posvetiti vjerskom i edukativnom polju, pa je moto Ajvatovice 'Ususret ramazanu dovom za domovinu i zavičaj'. To je posebno važno ako se imaju u vidu sve nedaće koje su pogodile BiH i mnoge ljude. I pored teške ekonomske situacije u kojoj se nalazimo uspjeli smo da napravimo dobar i bogat program”, rekao je Abdibegović.
On je naglasio kako će u okviru ovogodišnje Ajvatovice posebno biti istaknut značaj upućivanja molitve za milost i pomoć Bošnjacima i cijeloj BiH.
“Kao i prethodnih godina, i ove će Ajvatovica, naravno, biti kombinacija vjerskog, kulturnog, edukativnog i sportskog karaktera. Poseban naglasak će biti stavljen na upućivanje dove za našu zemlju, koju su nedavno pogodile poplave. Ovo je prilika da činimo dovu da naša domovina i da naši zavičaji budu mirni i sigurni od nedaća. Ali je isto tako bitno da svi izvučemo pouku iz tih događaja i da na taj način zatražimo Božiju milost za ovaj narod i ovu zemlju”, istakao je Abdibegović.
I ove kao i prethodnih godina, najveće evropsko muslimansko dovište hodošastiće veliki broj vjernika iz mnogih evropskih zemalja i šire.
Brojni gosti iz svijeta
“Veliki broj gostiju očekujemo iz Turske, a dolazi nam i vojni mehter, inače, najprestižniji mehter u Turskoj, a njegov dolazak je omogućila turska Vlada, koja nam je izišla ususret. Dolazi i semazin iz Burse, kao i hor Uprave za vjerske poslove Turske. Očekujemo na hiljade gostiju i iz drugih evropskih zemalja, a posebno iz Njemačke i Austrije. Očekujemo veliki broj gostiju, ali broj nije toliko bitan, mnogo je važnija naša dova i skromnost”, kazao je nekadašnji muftija travnički.
Također je napomenuo kako na centralnom događaju očekuje učešće približno istog broja konjanika kao i prošle godine, kad ih je bilo 312. Najbrojniji su, kao i uvijek dosad, bili konjanici iz Karaule, njih 65.
Manifestaciju 504. Dani Ajvatovice u petak će na musalli u Priscu zvanično otvoriti predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.
“Otvorenju će prisustvovati i novoimenovani travnički muftija dr. Ahmed ef. Adilović i premijer Srednjobosanskog kantona Tahir Lendo. Posebne izvedbe će upriličiti i hor Elči Ibrahim-pašine medrese, kao i hor Kevser. Prvog dana je planirana i izložba 'Travnička zbirka', umjetnička zaklada Asima Đelilovića, u Domu 'Hasan Kjafija Pruščak' u Pruscu”, istakao je Abdibegović.
Objasnio je kako će se centralni događaji dešavati u općinama Srednjobosanskog kantona (SBK) gdje će se gostima ponuditi vrlo bogat i zanimljiv sadržaj.
Prema programu 504. Dana Ajvatovice planirano je, između ostalog, da se održi promocija dokumentarnog filma “Travnik i njegove džamije” Envera Sujoldžića, promocija romana “Jednog dana doći ću oče” Edina Krehića, promocija filma "Imami šehidi" i Monografija IZ u BiH, koncert Sarajevske filharmonije, projekcija filma “Prijedorsko ljeto '92” autora Enesa Hotića, Internacionalna smotra folklora i Streetball košarkaški turnir.
Centralni događaj, prolazak konjanika, 22. juna
Posljednjeg dana manifestacije, u nedjelju, 22. juna, planiran je prolazak konjanika ispred Handan-agine džamije i tradicionalni pohod do Ajvaz-dedine stijene. Na Ajvatovačkoj livadi će biti upriličen bogat vjerski program.
Tradicija “Ajvatovice” stara je više od pet stoljeća. Dovište je dobilo ime po Ajvaz-dedi, čuvenom prusačkom alimu koji je u Prusac došao nakon dolaska Osmanlija u Bosnu. Ajvaz-dedo je bio učena osoba i neumorno je radio na prosvjećivanju naroda i unapređenju kraja u koji je došao.
Prusac je prije dolaska Ajvaz-dede imao problem sa vodoopskrbom. Legenda kaže da je Ajvaz-dedo nedaleko od Prusca našao snažno vrelo, ali prema mjestu zakrčeno stijenom dugom 74 metra i visokom oko 30 metara. Stijena je ometala provođenje vodovoda, pa se Ajvaz-dedo 40 dana uzastopno rano molio Bogu neka razbije stijenu. Četrdesetog jutro, učeći nakon namaza, Ajvaz-dedo je zaspao i usnio da su se dva bijela ovna sudarila i razbila stijenu. Prenuvši se iz sna, ugledao je stijenu koja je pukla iz koje je izbila voda. Duž nastalog koridora kroz stijenu, nakon toga su položene drvene cijevi kroz koje je potekla voda u Prusac. U znak Božije blagodati, ljudi su počeli pohoditi mjesto gdje se desilo raspuknuće stijene.
Tako je bilo do 1949. godine, kada je tadašnji jugoslovenski režim spriječio održavanje Ajvatovice i zabranio ovu manifestaciju. To je trajalo sve do 1990. godine, kad je manifestacija obnovljena. Od tada je Ajvatovica vjersko-kulturna manifestacija čiji se sadržaji prezentiraju nekoliko dana u Bugojnu, Travniku, Donjem Vakufu i Pruscu.
