30 godina od reafirmiranja nacionalnog imena Bošnjak: Historijska i politički-pravna kategorija
Učesnici su bili Selmo Cikotić, Jasmin Medić, Admir Lisica i Haris Imamović.
"Reafirmacija nacionalnog imena je historijska, ali s druge strane i politički-pravna kategorija i realnost. To se, na neki način, pokušava osporavati od strane onih koji nemaju pozitivan odnos prema državi Bosni i Hercegovini, prema Bošnjacima kao najmnogoljudnijoj etničkoj grupi unutar naše države. Međutim, ono što je urađeno u smislu reafirmacije imena, učinjeno je u korist Bošnjaka i Bosne i Hercegovine, ni na čiju štetu" kazao je ovom prilikom Cikotić.
Dodao je da je to bila "historijska misija koja se realizirala paralelno sa procesom obnove nezavisnosti, suvereniteta i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine kao države, i Bošnjaka kao jednog od najmnogoljudnijih naroda na ovom prostoru".
Medić je na skupu govorio o položaju Bošnjaka u bh. entitetu Republika Srpska, naglašavajući da će "Bosne i Hercegovine biti onoliko koliko ona bude jaka u manjem entitetu".
"Smatram da težište bošnjačke politike, odnosno probosanske politike, treba da bude u manjem entitetu. Večeras sam pozvan da govorim o položaju Bošnjaka u manjem entitetu u posljednje skoro tri decenije. Bošnjaci su bili značajan politički faktor u entitetu RS, dok su danas svedeni na de facto nacionalnu manjinu, koja nema pravo da učestvuje u najznačajnijim odlukama na području tog entiteta. Prema tome treba da i zvanična bošnjačka politika agilnije djeluje na tom području, da bi se sačuvala Bosna i Hercegovina", kazao je Medić.
Lisica je ocijenio da je izuzetno važno da se govori o ovakvim, historijski značajnim temama.
"Danas su odlični izlagači, svako iz svog domena, govorili o ovoj temi. Bošnjaci su danas, 30 godina nakon Sabora, politički narod koji je jasno odabrao svoj put - a to je jedinstvena i nezavisna Bosna i Hercegovina, u kojoj će svi narodi živjeti ravnopravno. Danas se najčešće postavlja pitanje jesmo li mi stasali. Možemo reći da jesmo, pomjerili smo neke granice, napredovali smo, ali možemo još dosta toga učiniti", zaključio je Lisica.
Haris Imamović je ukazao na značaj odluka i zaključaka koji su doneseni na Saboru, istakvnuvši nacionalno jedinstvo koje je pritom iskazano.
"Nekoliko je glavnih poruka, prije svega potvrđen je politički suverenitet Bošnjaka u uslovima apsolutnog pritiska i nepovoljnog plana međunardone zajednice. Bošnjaci su našli snage da tom planu kažu ne i da otvore prostora onome što će kasnije doći, a to je Dejtonski mirovni sporazum. Druga stvar je da je sačuvana cjelovitost Bosne i Hercegovine. Bila je na stolu podjela. Naše političko rukovodstvo, na čelu sa Alijom Izetbegovićem je jasno reklo da to ne dolazi u obzir, uprkos svim prijetnjama i pritiscima", kazao je Imamović.
Prvi bošnjački sabor, na kojem je odlučeno da se dotadašnje nacionalno ime Musliman zamijeni historijskim imenom Bošnjak, održan je u Sarajevu pod opsadom 27. i 28. septembra 1993. godine.
Otvorena sezona kupanja u Neumu, pogledajte kako jedini naš grad na moru izgleda za prvi maj
Madrid u suzama zbog Nadala: Legendarni Rafa odigrao posljednji meč u domovini
