Kampanja promocije hraniteljstva pod sloganom "Ne možemo biti njihovi roditelji, ali možemo porodica" nastavljena je u BPK Goražde.
U godinu dana u Federaciji BiH posvojeno je 29 djece, u hraniteljskim porodicama bilo je smješteno njih 221, a u ustanovama socijalne zaštite 741, pokazuju podaci Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.
Brojni bračni parovi u BiH nisu u mogućnosti imati biološku djecu, zbog čega se neki od njih odlučuju na usvajanje. Riječ je o dugotrajnom procesu pa se sve veći fokus stavlja na hraniteljstvo. Poseban je to oblik zaštite najmlađih koji nisu u prilici odrastati uz vlastite roditelje.
Udruženje "Naša djeca Sarajevo" i predstavnici Dječijeg parlamenta Općine Novi Grad pokrenuli su u saradnji s UNICEF-om kampanju "Nije bitan DNK, bitna je ljubav".
U prostorijama Mjesne zajednice "Bardakčije" danas je održana predstava na temu hraniteljstva u sklopu projekta "Promocija hraniteljstva kao oblika zbrinjavanja djece bez roditeljskog staranja".
U Bosni i Hercegovini više od 2.000 djece živi bez roditeljskog staranja, a približno polovina njih odrasta u određenim ustanovama. Proces usvajanja djece u našoj zemlji je komplikovan, a problem je i to što sva djeca nisu podobna za usvajanje. Dijete se smatra podobnim za usvajanje tek nakon što socijalni radnici utvrde da nema nikakve šanse da će odrastati u biološkoj porodici.
Iako se tek prije nekoliko godina čulo o njenom aktivnom humanom djelovanju, Arma Tanović-Branković je u ovim vodama od svoje dvadesete godine. Nova ambasadorica organizacije Hope and Homes for Children je za Klix.ba objasnila šta je to hraniteljstvo i na koji način možete postati hranitelj djeci bez roditeljskog staranja.
Da ljubav prevazilazi sve prepreke dokazuje priča Adile Bolić-Muharemović iz Sarajeva, koja je prilikom prvog susreta s djevojčicom Fetanetom Avdić, odlučila da postane njena hraniteljka. U toj odluci nije je pokolebala ni činjenica da Fetka, kako je od milja zovu, ima Daunov sindrom.
Hraniteljske porodice trebale bi vratiti osmijeh na lica djece bez roditeljskog staranja i pružiti im ljubav te topao i siguran dom.
U onom dijelu Sarajeva koji od izlaska do zalaska grije sunce živi Vidosava Matuh ili teta Vida, kako je do sada zvalo dvadesetak djece bez roditeljskog staranja. Odgajala ih je kao svoje dvoje djece pobrinuvši se da im, dok su pod njenim krovom, ništa ne nedostaje. Posebno ne ljubavi.
