Hiljade naučnih radova i historijskih spisa ne bi bilo napisano ili starih diploma i imovinsko-pravnih dokumenata pronađeno da nema Historijskog arhiva Sarajeva koji već 71. godinu čuva prošlost glavnog grada BiH. Posjetili smo ovu ustanovu koja je još jednu godinu uspješno služila građanima Sarajeva.
Početkom maja ove godine Historijski arhiv Sarajevo obilježio je 70 godina rada pa je ova godina sva u znaku tog obilježavanja. Trenutno Arhiv čuva oko 11 kilometara arhivske građe što ga čini drugim najvećim arhivom u Bosni i Hercegovini, odmah nakon Državnog arhiva BiH, kazao je u razgovoru za Fenu Direktor Historijskog arhiva Sarajevo Fuad Ohranović.
Historijski arhiv Sarajevo i Trebevićku žičaru veže isti datum. Davne 1959. godine Trebevićka žičara je puštena u promet 3. maja, a 11 godina prije na isti datum osnovan je Historijski arhiv Sarajevo. Razgovarali smo s direktorom ove ustanove Fuadom Ohranovićem koji je naveo da je veliki dio građe o žičari pohranjen u ovom arhivu. Osvrnuo se i na nekadašnji značaj žičare, kao i na to koliko će njeno ponovno otvaranje doprinijeti razvoju Sarajeva.
Direktor Historijskog arhiva Sarajevo Fuad Ohranović smatra da je 1. mart, Dan nezavisnosti BiH, jedan od najznačajnijih datuma u historiji koji je odredio sudbinu BiH.
Prezentacijom posebnog izbora dokumenata iz arhivske građe, Historijski arhiv Sarajeva danas obilježava godišnjicu održavanja Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine. Važni protokoli, obraćanja, pisma i čestitke su sastavni dio fonda.
