Historijski arhiv rješava životna pitanja Sarajlija: Čuva stare diplome, dokaze o imovini...
U Historijskom arhivu možete pronaći zapise i svjedočanstva o Sarajevu od prije više od 550 godina. Ovo je jedna od rijetkih ustanova ove vrste koja je tokom rata uspjela sačuvati cjelokupnu arhivsku građu koja se nalazila u njenom posjedu, i to zahvaljujući nesebičnom zalaganju radnika.
Građani Sarajeva danas svakodnevno tragaju za ovom građom, kako u privatne svrhe, tako i za razne stručne radove.
Koliko je Historijski arhiv Sarajeva važan u životu građana glavnog grada BiH, govori nam direktor ove ustanove Fuad Ohranović.
"Historijski arhiv u toku jedne godine usluži više od stotinu istraživača koji na osnovu naše arhivske građe pišu svoje diplomske, magistarske, doktorske i druge istraživačke radove. Nemoguće je pisati o historiji Sarajeva bez arhivske građe i Historijskog arhiva Sarajevo. Također, pored kulturnog i naučnog, imamo i upravni segment ustanove jer čuvamo arhivsku građu sudova i općina od poslije 1945. godine, tako da veliki broj građana dolazi kod nas po takvu vrstu dokumentacije kako bi riješili razna životna pitanja. Mnogo je zahtjeva i za diplomama i uvjerenjima o završenom školovanju s obzirom da čuvamo i arhivsku građa sarajevskih škola. Tih zahtjeva na godišnjem nivou imamo otprilike 2.500 hiljade", pojšnjava nam Ohranović.
On dodaje kako je teško izdvojiti koji su to dokumenti za koje građani pokazuju najviše interesovanja jer traže mnogo toga.
Najviše je tražena arhivska građa općina, to jest zemljišno-knjižni dokumenti. Što se tiče istraživanja, najviše je zahtjeva za dokumentima iz austrougarskog perioda i Jugoslavije.
Ohranović nam govori kako brojni građani istražuju i osmanski period uprave u BiH. To su ujedno najstariji dokumenti u arhivu.
Iz Historijskog arhiva podsjećaju kako rade od osam do 16 sati, a arhivska biblioteka od devet do 15 sati. Svaki građanin može podijeti zahtjev za bilo kakav sadržaj iz arhiva koji mu može biti dostupan veoma brzo.
"Posebno nam je otežavajuća okolnost jer je arhivska građa raspoređena u tri objekta. U jednom dijelu, u Alipašinoj ulici, je uprava sa bibliotekom te manji dio arhivske građe, a druga dva depoa su u ulicama Čadordžina i Ferhadija. Nekad ne možemo isti dan našem istraživaču učiniti dostupnom neku arhivsku građu, ali se trudimo maksimalno da budemo uslužni te da naši sugrađani u roku od jednog ili nekoliko dana dođu do potrebnih informacija", ističe Ohranović.
Uposlenici sarajevskog arhiva nerijetko svjedoče i emotivnim stanjima njihovih sugrađana kojima dokumenti iz prošlosti pomognu u današnjici.
"Zadovoljstvo nam je pomoći građanima, pogotovo u imovinsko-pravnom segmentu. Ljudi su veoma emotivni i zaista je velika stvar kada im nađemo neku dozvolu ili diplomu koju su izgubili u ratu. Zato arhiv i služi", kaže Ohranović.
Povodom 71. godišnjice, u prostorijama Historijskog arhiva u Alipašinoj ulici otvorena je izložba "Izdavačko-izložbena djelatnost Historijskog arhiva Sarajevo 1948 - 2019." autorice Ismete Džigal-Berkovac.
Ovom postavkom, govori nam Džigal-Berkovac, pokušala je vizuelno dočarati bogat kulturno-obrazovni segment rada arhiva.
"Historijski arhiv izložbom ovih eksponata želi tradicionalno obilježiti svoju godišnjicu uspješnog rada. Originalnost ove izložbe jeste u kombinaciji izdanja i popratnog materijala, kataloga, plakata, pozivnica i afiša nastalih u periodu od 1948. do 2019. godine", kazala nam je Džigal-Berkovac.
U ovoj izložbi su dati i hronološki podaci koji uvjerljivo govore o uloženom trudu i zaslugama na polju izdavačko-izložbene djelatnosti kako bi se posjetiocima pružila retrospektiva svega što je arhiv na tom polju radio.
Ohranović na kraju naše posjete poziva sve građane da u narednih sedam dana obiđu ovu izložbu i svjedoče raznovrsnoj i zanimljivoj arhivskoj građi.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
