|

Historijski arhiv: Od početka kandidature Sarajeva za održavanje olimpijade do "odlaska posljednjeg gosta"

Historijski arhiv: Od početka kandidature Sarajeva za održavanje olimpijade do "odlaska posljednjeg gosta"
254
Piše: El. B.
10.2.2017. u 11:17
15
komentara
254

dijeljenja
1/13 Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
2/13 Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
3/13 Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
4/13 Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
5/13 Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
6/13 Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
7/13 Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
8/13 Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
9/13 Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
10/13 Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
11/13 Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
12/13 Adis Hodžić (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
13/13 Fuad Ohranović (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
Prezentacijom posebnog izbora dokumenata iz arhivske građe, Historijski arhiv Sarajeva danas obilježava godišnjicu održavanja Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine. Važni protokoli, obraćanja, pisma i čestitke su sastavni dio fonda.
Riječ je o raznovrsnoj arhivskoj građi iz fonda "Skupština Grada Sarajeva" u kojem se nalaze serije dokumenata u vezi s aktivnostima Grada na realizaciji ZOI ’84 Sarajevo. Historijski arhiv Sarajeva izdvojio je najznačajnije dokumente koji govore o pripremi za Olimpijske igre u Sarajevu te o dešavanju tokom Olimpijskih igara.

"U fondu 'Skupština Grada Sarajeva' smo nakon 20 godina historijske distance u arhivskim kutijama pronašli nove dokumente iz tog perioda", rekao je autor izložbe i arhivista Adis Hodžić.

Među dokumentima je i Prijedlog mogućnosti grada Sarajeva za organizaciju Zimskih olimpijskih igara, u kojem je Sarajevo etiketirano kao idealan grad za ovakav vid manifestacije, gdje je naznačeno da je Sarajevo bilo u mogućnosti preuzeti olimpijadu 1976. Insbruku pa čak i 1980. Denveru, koji je odustao od kandidature.

Tu su i Društveni dogovori o organizaciji i finansiranju Zimskih olimpijskih igara 1984., sveobuhvatna studija koja pokazuje dinamiku i ritam izgradnje objekata potrebnih za ZOI '84, paket galanterijskog materijala ZOI '84 koji predstavljaju glavni vizuelni identitet Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu.

"Akcent stavljamo na razvojni segment olimpijade, gdje je postolimpijska ponuda išla u smjeru da skijaš koji dođe u Sarajevo ne skida pancerice do Hadžića. Uspinjače i žičare izgrađene tokom olimpijade trebale su biti produžen jer je zamišljeno da se skijaš s Jahorine spusti u podnožje, pa gondolom vrh Trebevića i opet podnožje, onda gondola vrh Treskavice u podnožje odakle bi išao gondolom na vrh Bjelašnice pa se skijama spustio preko Velikog i Malog polja na Igmanu u Hadžiće. Odatle bi se gradskim prijevozom vratio u Sarajevo koje je trebalo biti pravi planinski grad, ali nažalost to nije realizirano", rekao je Hodžić.

Na izložbi možete pogledati i Knjigu čestitki povodom uspješno organiziranih Zimskih olimpijskih igara 1984. godine koja sadrži blizu 500 pisama dospjelih sa svih strana svijeta. Pisma su uglavnom čestitke iz kojih se jasno vidi oduševljenje svjetske javnosti nakon olimpijade u Sarajevu.

Izložena je i knjiga stranih gostiju koja sadrži imena, brojeve pasoša i zemlju iz koje su dolazili posjetioci.

"Sarajevski aerodrom je u dva dana imao 600 letova, a 15.000 u dva dana je kapacitet frankfurtskog aerodroma. U to vrijeme niko nije čekao duže od pet minuta. Dakle, naša građa govori o otklanjanju mogućih tehničkih problema, samo ponoviti ono što je tada zamišljeno i prilagoditi se", istakao je Hodžić.

Eksperti Historijskog arhiva naglašavaju da je generalni izvještaj o pripremama, organizaciji i realizaciji Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu najvažniji akt postolimpijskog perioda za buduće sportske manifestacije.

"Čak smo našli štampu na japanskom jeziku. Prvo smo mislili da je Oslobođenje štampano na japanskom, međutim, mi smo u posjedu nekog Tokyo Dailyja", rekao je Hodžić.

Direktor Historijskog arhiva Sarajevo Fuad Ohranović kaže da je cilj skretanje pažnje na najznačajnije datume naše historije.

"Historijski arhiv Sarajeva će u skladu sa svojim mogućnostima svaki važniji datum u historiji BiH obilježiti na ovaj način, a ukoliko dođe do organizacije EYOF-a 2019. godine organizirat ćemo prigodnu izložbu ovih dokumenata", rekao je Ohranović.

Prezentirana arhivska građa će biti izložena u biblioteci Historijskog arhiva Sarajevo od 13. do 17. februara, od 9 do 15 sati, i dostupna svim zainteresiranim građanima i medijima, uz stručnu pomoć osoblja.
Prijavi grešku


Komentari (15)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...