FOTO / Od Urugvaja 1930. i prvih pravila do Njemačke 2006.

Poredak: 1. Italija, 2. ČSSR, 3. Njemačka, 4. Austrija Finale: Italija - ČSSR 2:1 (produžeci) Broj sudionika: 16

Na drugom SP-u održanom u Italiji nastupilo je 16 reprezentacija, no nije bilo branitelja naslova Urugvajaca. Prvenstvo je igrano u osam gradova, a finale u Rimu na stadionu Olimpico. Italija je u finalu je nakon produžetaka pobijedila Čehoslovačku 2:1, a strijelac pobjedničkog gola bio je Angelo Schiavio u 95. minuti. Najbolji strijelac prvenstva bio je Čehoslovak Oldrich Nejedlý s pet postignutih golova.

Svjetsko prvenstvo u Fracuskoj 1938. godine.

]Poredak: 1. Italija, 2. Mađarska, 3. Brazil, 4. Švedska Finale: Italija - Mađarska 4:2

Broj sudionika: 15

Prvenstvo je ponovo odigrano na ispadanje, a bilo je to posljednje SP bez takmičenja po grupama. Fifina odluka da se prvenstvo održi u Francuskoj izazvala je nezadovoljstvo u Južnoj Americi. Urugvaj je po drugi put zaredom odbio nastupiti na SP-u, a njemu se pridružila i Argentina. Španska reprezentacija postala je prva ekipa u historiji svjetskih prvenstava koja je morala odustati od nastupa zbog rata. Trebalo je nastupiti 16 reprezentacija, međutim Austrija se povukla s turnira nakon pripajanja nacističkoj Njemačkoj. Igralo se na deset stadiona u deset gradova. Prvo mjesto je osvojila Italija pobijedivši Mađarsku, odbranivši tako svjetski naslov. Najbolji strijelac bio je Brazilac Leonidas sa 7 golova.

Svjetsko prvenstvo u Brazilu 1950. godine

Poredak: 1. Urugvaj, 2. Brazil, 3. Švedska, 4. Španija Finale: (finalna skupina - ključna utakmica) Brazil - Urugvaj 1:2 Broj sudionika: 13

Zbog II. svjetskog rata svjetska prvenstva nisu se održavala idućih dvanaest godina, zbog toga su Italijani bili na krovu svijeta čak šesnaest godina. Prvenstvo u Brazilu se održalo nakon dvanaest godina stanke uzrokovane ratom. Na ovom turniru po prvi put pehar dodijeljen pobjedniku je nazvan Trofejem Julesa Rimeta obilježavajući 25. godinu Rimetovog predsjedništva FIFA-om. Nastupilo je 13 reprezentacija jer su Austrija i Francuska u zadnji trenutak odustale, dok FIFA nije odobrila Indiji igranje bosih nogu. Pobjednik turnira bio je Urugvaj koji je pobijedio Brazil u posljednjoj utakmici završne grupe. Bilo je to jedino izdanje svjetskih prvenstava bez klasničnog finala. Najbolji strijelac bio je Brazilac Ademir s devet golova.

Svjetsko prvenstvo u Švicarskoj 1954. godine

Poredak: 1. Njemačka, 2. Mađarska, 3. Austrija, 4. Urugvaj Finale: Njemačka - Mađarska 3:2 Broj sudionika: 16

Bilo je to prvenstvo koje je obilježila senzacionalna pobjeda Nijemaca u finalu protiv mađarske 'lake konjice'. Bilo je to veliko čudo jer su Mađari u grupi slavili 8:3. Prvi put utakmice su prenošene na televiziji. Najbolji strijelac bio je Mađar Sandor Kocsis sa 11 golova.

Svjetsko prvenstvo u Švedskoj 1958. godine

Poredak: 1. Brazil, 2. Švedska, 3. Francuska, 4. SR Njemačka Finale: Brazil - Švedska 5:2 Broj sudionika: 16

Brazil je tek na petom svjetskom prvenstvu došao do prve od ukupno pet titula. Svijet je u Švedskoj upoznao Pelea. Tada kao 17-godišnjak stigao je na prvenstvo u statusu zamjene, no kada se povrijedio Jose Altafini dobio je priliku koju je iskoristio uskoro postavši nogometni kralj. SP u Švedskoj je obilježio i Francuz Just Fontaine, sa 13 golova najbolji strijelac prvenstava. Fontaine je i danas rekorder po broju postignutih golova na jednom turniru. U Švedskoj nije bilo Italije i Urugvaja, vlasnika četiri od prvih pet naslova svjetskog prvaka. Zanimljivo, po prvi put na SP su se plasirale četiri britanske ekipe - Engleska, Škotska, Wales i Sjeverna Irska, a prvi put pojavio se i SSSR.

Svjetsko prvenstvo u Čileu 1962. godine

Poredak: 1. Brazil, 2. ČSSR, 3. Čile, 4. Jugoslavija Finale: Brazil - ČSSR 3:1 Broj sudionika: 16

Brazil je u Čileu odbranio naslov i tako se izjednačio s Italijom i Urugvajem sa po dva naslova. Brazil je bio superioran i praktički se prošetao do titule. U šest susreta upisao je pet pobjeda i remi uz razliku pogodaka 14:5. Iznenađenje prvenstva bila je Čehoslovačka. Kroz grupu se provukla, a potom preko Mađarske i Jugoslavije stigla do finala.

Reprezentacija Jugoslavije je osvojila četvrto mjesto, a od Hrvata važnu ulogu su imali Dražan Jerković, Vlatko Marković, Josip Skoblar i Petar Radaković, a igrali su i Andrija Anković i Željko Matus. Najbolji strijelci su bili Dražan Jerković, Florijan Albert (Mađarska), Valentin Ivanov (SSSR), Leonel Sanchez (Čile), Garrincha i Vava (Brazil) sa po 4 gola.

Svjetsko prvenstvo u Engleskoj 1966. godine Poredak: 1. Engleska, 2. Njemačka, 3. Portugal, 4. SSSR Finale: Engleska - Njemačka 4:2 (produžeci) Broj sudionika: 16

Englezi su svoj najsvjetliji nogometni trenutak dočekali su 1966. godine osvojivši prvi i jedini svjetski naslov i to pobjedom protiv 'najvećeg neprijatelja' Nijemaca. Finalnu utakmicu je prelomio gol za koji se niti danas ne zna je li bio ili ne. No, Hurstov udarac u gredu pa u tlo suci su u 101. minuti okarakterizirali kao gol za 3:2. Hurst je postigao još jedan gol za 4:2. Bilo je to prvenstvo na kojem je Italiju izbacila Sjeverna Koreja, a Pelea su Bugari u prvom kolu 'polomili'. Najbolji strijelac bio je Portugalac Eusebio sa 9 golova.

Svjetsko prvenstvo u Meksiku 1970. godine

Poredak: 1. Brazil, 2. Italija, 3. SR Njemačka, 4. Urugvaj Finale: Brazil - Italija 4:1 Broj sudionika: 16

Brazil je obilježio i ovo prvenstvo upisavši svih šest pobjeda s prosjekom od tri gola po utakmici. Glavna zvijezda ponovo je bio Pele, no sjajni su bili i Jairzinha, Rivelinho i Gersona. Brazilu je tada zauvijek pripao trofej, Julesa Rimeta, jer je to bio njihov treći naslov. Mjesec dana kasnije pokal je ukraden i nikad nije pronađen. SP je igran u Meksiku na 2.000 metara nadmorske visine pa su dozvoljene dvije izmjene igrača. Najbolji strijelac bio je Nijemac Gerd Müller sa 10 golova.

Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj 1974. godine Poredak: 1. SR Njemačka, 2. Holandija, 3. Poljska, 4. Brazil Finale: SR Njemačka - Holandija 2:1 Broj sudionika: 16

U Njemačkoj je po četvrti put na deset Svjetskih prvenstava slavio domaćin. Premda su prognoze u prvi plan gurale Holanđane i njihov 'totalni nogomet' naslov je po prvi put pripalo 'elfu'. Po prvi put na jednu SP-u su jedna protiv druge igrale dvije Njemačke - SR i DDR. DDR je slavio 1:0, no 'zapadna' strana je kasnije otišla do vrha. Najbolji strijelac bio je Poljak Grzegorz Lato sa 7 golova.

Svjetsko prvenstvo u Argentini 1978. godine

Poredak: 1. Argentina, 2. Holandija, 3. Brazil, 4. Italija Finale: Argentina - Holandija 3:1 (produžeci) Broj sudionika: 16

Holandija je ponovo stigla do finala, no još jednom je ostala u 'čekaonici'. Ovoga put bez prve zvijezde Johana Cruijffa koji je bojkotirao prvenstvo zbog političkog režima u Argentini. Domaćin je stigao do prve titule predvođen Mariom Kempesom koji je bio prvi strijelac prvenstva sa 6 golova.

Svjetsko prvenstvo u Španiji 1982. godine

Poredak: 1. Italija, 2. SR Njemacka, 3. Poljska, 4. Francuska Finale: Italija - SR Njemačka 3:1 Broj sudionika: 24

Prvenstvo je prošireno sa 16 na 24 reprezentacije. Naslov prvaka je osvojila Italija koja je u grupu prošla s tri neodlučena ishoda - Poljska 0:0, Peru 1:1, Kamerun 1:1. No, u nastavku su se 'Azzurri' probudili, a eksplodirao je Paolo Rossi. Brazilu je dao dva od tri italijanska gola, Poljskoj oba, te prvi, vodeći u finalu protiv SR Njemačke. Ukupno je zabio šest golova i bio je prvi strijelac turnira. Zanimljivo, Rossi skoro uopće nije došao na prvenstvo. Bio je suspendiran na dvije godine zbog sudjelovanja u namještanju rezultata, no izbornik Enzo Bearzot ga je ipak vodio.

Svjetsko prvenstvo u Meksiku 1986. godine

Poredak: 1. Argentina, 2. SR Njemacka, 3. Francuska, 4. Belgija Finale: Argentina - SR Njemačka 3:2 Broj sudionika: 24

SP je prvotno dodijeljeno Kolumbiji, ali je zbog teške ekonomske situacije u toj zemlji, domaćinstvo dobio Meksiko. No, manje od mjesec dana prije početka turnira Meksiko je pogodio zemljotres uz velike ljudske žrtve i materijalnu štetu. Međutim, stadioni su podnijeli silinu potresa i prvenstvo se ipak odigralo. Argentina je stigla do svog drugog naslova prvaka, prevođena Diegom Maradonom. "Mali zeleni" kako je glasio njegov nadimak osim po blistavim nastupima obilježio je prvenstvo i 'Božjom rukom'. U četvrtfinalu je zabio dva gola Englezima za pobjedu 2:1, no jedan gol je zabio rukom. Nakon utakmice je rekao kako je gol postigla 'božja ruka'. Prvi strijelac prvenstva bio je Englez Gary Lineker sa 6 golova.

Svjetsko prvenstvo u Italiji 1990. godine

Poredak: 1. SR Njemačka, 2. Argentina, 3. Italija, Engleska Finale: SR Njemačka - Argentina 1:0 Broj sudionika: 24

Mnogi stručnjaci ovo prvenstvo smatraju igrački najgorim i kvalitetom najslabijim, posebice finalni ogled u kojem su kao i četiri godine ranije igrali "Elf" i "Gauči". Ovoga puta krunu su odnijeli Nijemci. Jedna od senzacija turnira bio je Kamerun koji je stigao do četvrtfinala u kojem je ispao nakon produžetaka od Engleske. Prvi strijelac prvenstva bio je do tada malo poznati talijanski napadač Salvatore Schillaci sa 6 postignutih golova.

Svjetsko prvenstvo u SAD-u 1994. godine

Poredak: 1. Brazil, 2. Italija, 3. Švedska, 4. Bugarska Finale: Brazil - Italija 3:2 (11m - 0:0) Broj sudionika: 24

Svjetski prvak po četvrti put u historiji postala je reprezentacija Brazila, koja je u finalu pobijedila Italiju boljim izvođenjem jedanaesteraca. Ovo prvenstvo bilo je prvo na koje su se uspjele uvrstiti reprezentacije Grčke, Nigerije i Saudijske Arabije, a na njemu je kao samostalna država po prvi put nastupila i Rusija. Naslov najboljeg strijelca turnira osvojili su Bugar Hristo Stoičkov i Rus Oleg Salenko sa šest postignutih golova. Salenkov je čak pet golova zabio u pobjedi Rusije nad Kamerunom sa 6:1, što je još uvijek najveći broj golova koje je jedan igrač postigao u jednoj utakmici na završnom turniru SP-a. U tom susretu među strijelce se upisao i tada 42-godišnji Kamerunac Roger Milla postavši najstariji strijelac u završnicama SP-a. Ovo prvenstvo bilo je i prvo na kojem se za pobjedu umjesto dva dobivalo tri boda, prvo na kojem su igrači na poleđini dresova osim broja imali ispisana i svoja prezimena ili nadimke.

Svjetsko prvenstvo u Francuskoj 1998. godine

Poredak: 1. Francuska, 2. Brazil, 3. Hrvatska, 4. Holandija Finale: Francuska - Brazil 3:0 Broj sudionika: 32

Na "Coupe de Mondeu", po prvi put su nastupile 32 reprezentacije, a uvedeno je i pravilo 'zlatnog gola' u fazi na ispadanje. Prvo mjesto je pripalo Francuzima koji su deklasirali Brazil 3:0. Hrvat Davor Šuker je završio turnir kao najbolji strijelac sa 6 golova. Za Hrvatsku SP u Francuskoj ima historijski značaj, jer je hrvatska reprezentacija u svom premijernom izdanju stigla do trećeg mjesta. Taj podvig u historiji svjetskog nogometa izveo je još jedino Portugal 1966. godine stigavši u debiju također do bronce.

Svjetsko prvenstvo u Japanu i Južnoj Koreji 2002. godine Poredak: 1. Brazil, 2. Njemačka, 3. Turska, 4. Južna Koreja Finale: Brazil - Njemačka 2:0 Broj sudionika: 32

Prvi put završnica SP-a je održana u dvije zemlje i prvi put je SP ugostila Azija. Ukupno 199 reprezentacija je sudjelovalo u kvalifikacijama. Četiri reprezentacije su po prvi put izborile nastup na svjetskom prvenstvu: Kina, Ekvador, Senegal, i Slovenija. U finalu su se susreli Brazil i Njemačka, a 'Selecao' je slavio 2:0 golovima Ronalda. Za iznenađenje su se pobrinule Južna Koreja i Turska. Obje su stigle do polufinala, a na tom putu su izbacile Portugal, Italiju i Španiju (Južna Koreja), te Japan i Senegal (Turska). U sudaru za broncu slavila je Turska 3:2, a prvi gol na utakmici zabio je Hakan Sukuru u 11. sekundi što je najbrži gol u povijesti svjetskih prvenstava. Prvi strijelac turnira bio je Brazilac Ronaldo s 8 golova.

Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj 2006. godine Poredak: 1. Italija, 2. Francuska, 3. Njemačka, 4. Portugal Finale: Italija - Francuska 5:3 11m (1:1) Broj sudionika: 32

Ovo se prvenstvo razlikovalo od prijašnjih po tome što se na njega prvak prethodnog prvenstva, u ovom slučaju Brazil, nije izravno kvalificirao na završnicu već je morao igrati u kvalifikacijama. U Njemačkoj su svoj prvi nastup na završnici Svjetskog prvenstva ostvarile reprezentacije Angole, Gane, Obale Bjelokosti, Toga, Trinidada i Tobaga te Ukrajine. Svjetskim prvakom po četvrti put je postala Italije, koja je u finalu pobijedila Francusku boljim izvođenjem jedanaesteraca. No, finalni susret je obilježio nesportski potez Zinedine Zidanea koji je u 111. minuti udarcem glavom u prsa udario Marca Materazzija zbog čega je dobio crveni karton. Prvi strijelac prvenstva bio je Nijemac Miroslav Klose s pet golova. Slavna statistika Najviše naslova: 5 - Brazil (1958, 1962, 1970, 1994, 2002) Najveća pobjeda: 10:1 Madarska - Salvador (1982) Najviše golova na utakmici: 12 (1954 Austrija - Švicarska 7:5) Najduži niz bez poraza na SP: 13 utakmica - Brazilija (11-2-0), 1958 (6 utakmica), 1962 (6 utakmica), 1966 (1 utakmica) Najviše golova na jednom SP: 27 - Mađarska - 1954 Najviše nastupa na SP: Brazi (na svih 18 SP-a) Najviše nastupa u finalima: Njemačka 7 (1954, 1966, 1974, 1982, 1986, 1990, 2002), Brazil (1950, 1958, 1962, 1970, 1994, 1998, 2002) Najviše golova na jednoj utakmici: 5 - Oleg Salenko (Rusija - Kamerun 1994) Najviše golova u finalima: 3 - Geoff Hurst (Engleska - Njemačka 4:2 - 1966) Najviše golova na jednom SP: 13 - Just Fontaine (Francuska, 1958) Najviše golova ukupno na SP: 15 - Ronaldo (Brazil, 1998-2006) Najduži niz bez primljenog gola: 518 min Walter Zenga (Italija, 1990) Najviše nastupa na SP: 25 - Lothar Matthäus (Njemačka, 1982-98)

Najbolji strijelci nogometnih prvenstava kroz historiju

1930. • Guillermo Stabile (Arg) - 8
1931. • Oldrich Nejedly (ČSSR) - 5
1932. • Leonidas (Bra) - 8 1950 - Ademir (Bra) - 81954 - Sandor Koscis (Mađ) - 11 1958 - Just Fonteine (Fra) - 13 1962 - Garrincha (Bra), Valentin Ivanov (SSSR), Leonel Sanchez (Čile), Vava (Bra), Dražan Jerković (Jug) - 4
1933. • Eusebio (Por) - 9
1934. • Gerd Mueller (Njem) - 10
1935. • Grzegorz Lato (Polj) - 7
1936. • Mario Kempes (Arg) - 6
1937. • Paolo Rossi (Ita) - 6
1938. • Gary Lineker (Eng) - 6
1939. • Salvatore Schillaci (Ita) - 6
1940. • Oleg Salenko, Hristo Stoičkov (Bug) - 6 1998.- Davor Šuker (Hrv) - 6 2002 .- Ronaldo (Bra) - 8
1941. • Miroslav Klose (Njem) – 5

Naj(ne)gledanije utakmice na SP-u

Utakmica između Brazila i Urugvaja koja je igrana 16.juna 1950. godine u Rio de Janeiru bila je najgledanija utakmica u historiji svjetskih prvenstava - na stadionu Maracana natiskalo se 199.000 gledatelja.

Urugvaj je pobijedio 2:1 i osvojio svoj drugi naslov svjetskog prvaka, nakon što je slavio i na prvom SP-u 1930. godine.

Najmanje gledatelja zabilježeno je na utakmici između Rumunjske i Perua na prvom prvenstvu 1930. godine. Utakmicu u Montevideu pratilo je 300 gledatelja, a Rumunjska je slavila 3:1.

Na dosadašnjih 18 svjetskih prvenstava najviše gledatelja bilo je u SAD 1994. godine - ukupno 3.587.538 gledatelja, a Sjedinjene Države imaju i najveći prosjek gledanosti - čak 68.991 gledatelja po utakmici.

Broj gledatelja na finalnim utakmicama

1930. Urugvaj - Estadio Centenario - 93.000
1931. Italija - Stadio Nazionale PNF - 55.000
1932. Francuska - Stadion Olympique de Colombes - 55.000
1933. Brazil - Stadion Maracana - 199.854
1934. Švicarska - Stadion Wankdorf - 60.000
1935. Švedska - Stadion Rasunda - 49.737
1936. Čile - Stadion Nacional - 68.679
1937. Engleska - Stadion Wembley - 96.924
1938. Meksiko - Stadion Azteca - 107.000
1939. SR Njemačka - Stadion Olimpijski - 77.833
1940. Argentina - Stadion Monumental - 77.260
1941. Španija - Stadion Santiago Bernabeu - 90.000
1942. Meksiko - Stadion Azteca 2000 - 114.590
1943. Italija - Stadion Olimpico - 73.603
1944. SAD - Stadion Rose Bowl - 94.000
1945. Francuska - Stadion Stade Drance - 75.000 2002 .Japan/J.Koreja - Stadion Yokohama Internacional - 69.029
1946. Njemačka - Olimpijski stadion - 69.000