Četiri godine vladavine Mirvića u Sarajevu: Velika imena nisu donijela rezultat, lutanje sa strukom ne prestaje
Nakon četiri godine Mirvićeve vladavine, jasno je da klub s Koševa nije tamo gdje su ga tog septembra 2021. godine svi vidjeli u budućnosti.
Dosadašnji mandat Mirvića obilježilo je dovođenje velikih imena u klub te je činjenica da se Sarajevo na regionalnom tržištu pozicioniralo kao poželjna destinacija za igrače i trenere s bogatim karijerama, ali to ipak nije donijelo rezultat kakav su očekivali svi u i oko kluba.
Nerijetko je Sarajevo dovođenjem zvučnih imena poput Marija Vrančića, Adalberta Penarande, Avdije Vršajevića, Marina Aničića i drugih, izazivalo euforiju među navijačima, ali se apsolutno nijedno takvo ime nije ispostavilo pojačanjem.
Nedostatak stručnih ljudi u klubu, pri čijem je izboru greške pravio sam Mirvić, donio je lutanje u sportskoj politici kluba i krajnji ishod sigurno nije ono što Mirvić želi. Iz neuspjeha konstantno proizlaze nove radikalne odluke zbog kojih klub ne može ostvariti kontinuitet u svom funkcionisanju.
U prvoj sezoni s Mirvićem na čelu, Sarajevo je bilo četvrti tim šampionata BiH i nije otišlo u Evropu, ali u mnogome su na to utjecale stvari koje su se dešavale prije samog Mirvićevog ulaska u klub. Naime, skoro cijelu prvu trećinu šampionata tada trener Goran Sablić nije imao na raspolaganju dovedena pojačanja, zbog problema s registracijom te je napravljen velik zaostatak u odnosu na konkurente. Međutim, u naredne tri sezone Sarajevo je još dva puta bilo četvrto te jednom treće, što je najbolji rezultat pod Mirvićem u ligi.
Evropski izleti u posljednje četiri godine prošli su izuzetno neuspješno za klub s Koševa, koji je u ovom periodu uspio iz Konferencijske lige izbaciti samo jedan tim - kazahstanski Aktobe u sezoni 2023/24. Nakon toga je u drugom pretkolu Sarajevo eliminisao slovački Spartak iz Trnave.
Godinu ranije je Sarajevo neočekivano eliminisano od gruzijskog Torpedo Kutaisija, a ovoljetna evropska epizoda donijela je ispadanje od rumunske Universitatea iz Craiove, koja je u revanšu na domaćem terenu deklasirala Bordo tim 4:0 i s ukupnih 5:2 prošla dalje.
Dakle, za četiri godine Mirvićeve vladavine je Sarajevo uspjelo odigrati samo četiri dvomeča na evropskoj sceni, a u jednom od ta četiri je bilo uspješno.
Obilježilo je Mirvićevu vladavinu veliko lutanje kada je u pitanju struka, pošto je on smijenio ukupno sedam trenera i pet sportskih direktora ili savjetnika, u zavisnosti kako se ta uloga nazivala.
Kada je došao u klub, Mirvić je na klupi zatekao Gorana Sablića, kojeg je smijenio nakon tri mjeseca, a kasnije su, prije Husrefa Musemića, Bordo klub s klupe predvodili redom Aleksandar Vasoski, Feđa Dudić, Emir Obuća, Mirza Varešanović, Simon Rožman i Zoran Zekić.
Na pozicijama sportskog direktora i savjetnika bili su Emir Hadžić, Senijad Ibričić, Ivan Kepčija, Abdulah Ibraković i Mathias Leterme.
Posljednje vijesti koje su potvrđene za Klix.ba potvrđuju da Mirvić nastavlja tragati za pravim rješenjem, pošto je sada u klub odlučio angažovati Zorana Mamića, nekadašnjeg trenera i sportskog direktora zagrebačkog Dinama.
Mirviću očigledno ne smeta činjenica da je Mamić pravomoćno osuđen u Hrvatskoj na četiri godine i osam mjeseci zatvora zbog izvlačenja novca iz Dinama, te vjeruje da bjegunac od hrvatskog pravosuđa svojim znanjem može doprinijeti napretku Sarajeva na sportskom polju.
No, u obzir se mora uzeti kontekst u kojem je Mamić djelovao u Dinamu i kontekst u kojem dolazi u Sarajevo. Mamić je, u vrijeme kada je radio u Dinamu, imao apsolutno sve na svojoj strani - brata Zdravka kao jednog od najmoćnijih ljudi u državi i već izgrađen daleko najkvalitetniji tim, konce u Savezu i na svim bitnim pozicijama, dok je u Sarajevu situacija daleko drugačija jer je Bordo klub po mnogo čemu u podređenom položaju u odnosu na Zrinjski i Borac. U dobro poznatoj konstalaciji odnosa u bh. nogometu, pitanje je kako će se Mamić uopće snaći.
Kao najpozitivnija stvar u Mirvićevom dosadašnjem mandatu definitivno se mogu navesti veliki izlazni transferi, od kojih je biznismen uspio naplatiti jedan dio svojih još većih ulaganja u klub.
Tako prošle zime Sarajevo srušilo svoj rekord po visini obeštećenja koje je dobilo za jednog igrača, a riječ je o transferu Nidala Čelika u Lens, koji je iznosio 2,5 miliona eura.
Postalo je Sarajevo definitivno najveći izvoznik talenata iz BiH u Evropu, te je ranije prodavalo i Muhameda Buljubašića u Rizespor za 1,5 miliona eura, Dala Varešanovića u isti klub za 1,2 miliona eura, Andreja Đokanovića za 760.000 eura te Nihada Mujakića za 500.000 eura u Ankaraguču.
Mladi golman Muhamed Šahinović je za 300.000 eura prešao u poljski Rakow, a isti iznos je legao na račun Sarajeva i za prodaju Halida Šabanovića u francuski Angers.
Uz to, uspjelo je Sarajevo prodati i strane igrače poput Kevina Viverosa, koji je sa samo devet minuta u bordo dresu prodat za 2,2 miliona eura u Atletico Nacional iz Kolumbije te Vladana Bubanje, Crnogorca koji je ovog ljeta prešao u ruski Orenburg u transferu vrijednom 840.000 eura.
Jedini trofej koji je stigao na Koševo tokom ove četiri godine jeste trofej Kupa BiH u prošloj sezoni, kada je Sarajevo uspjelo da u finalu savlada ekipu Širokog Brijega i dođe do naslova, ali jasno je da ovaj manje važan trofej ne može zadovoljiti apetite Bordo kluba kao titula prvaka države, koja se čeka već više od pet godina.
U mandatu Mirvića nastavljen je razvoj Akademije FK Sarajevo, koja je bez sumnje najbolja u državi jer je izbacila već ranije navedene nogometaše koji su ostvarili velike transfere, ali i tu je bilo lutanja sa strukom pa su akademiju vodili Italijan Matteo Cioffi, Aleksandar Borojević i Mensur Dogan, dok je sada na njenom čelu Alen Škoro.
Izgrađen je u sklopu akademije i savremeni fitness centar za nogometaše, a također su se u posljednje vrijeme pojavili problemi s travnjakom, koji je zbog neadekvatnog održavanja doveden u loše stanje, tako da je NS BiH na njemu zabranio odigravanje utakmica mlađih kategorija.
Posljednja velika investicija Mirvića tiče se osnivanja rezervnog - B tima Sarajeva, za koji se planiralo da igra Kantonalnu ligu i da se što prije domogne promocije čak u Prvu ligu FBiH.
Doveo se u B tim ogroman broj stranih igrača, ali čini se da zasad stvari ne funkcionišu na planirani i željeni način, pošto se ovaj tim uopće i ne takmiči u Kantonalnoj ligi KS, što je bilo najavljeno.
Umjesto toga, B tim igra samo prijateljske utakmice, uglavnom s niželigašima i jedna sezona će definitivno propasti.
Obilježili su protekle četiri godine Mirvićevog mandata i povremeni sukobi s navijačima, pošto su Horde zla tokom 2023. godine stupile i u bojkot utakmica voljenog kluba.
Nisu u to vrijeme Horde zla dolazile na utakmice nezadovoljne aktuelnim rukovodstvom kluba, tačnije direktoricom Ajlom Alimanović i trenerom Mirzom Varešanovićem.
Tražili su njihov odlazak iz kluba, a bojkot je trajao četiri mjeseca, dok Varešanović nije smijenjen te Alimanović objavila da više nije direktorica kluba.
Ipak, prije nekoliko dana je mnoge zaintrigirao spisak putnika na gostovanje Sarajeva u Široki Brijeg, gdje se vidi kako je Alimanović odsjela u jednom hotelu zajedno s ekipom i to pod oznakom "VIP", skupa s direktorom Krstom Velkoskim i trenerom Musemićem.
Naknadno je Alimanović za Klix.ba demantovala da ima bilo kakve veze sa Sarajevom, ali i kazala da se privremeno uključila u rad kluba zbog odlaska Letermea.
“Ovim putem želim da se okonča manipulisanje navijačima FK Sarajevo koje za cilj ima nanošenje štete ovom klubu od pojedinaca koji su na sreću FK Sarajevo zauvijek odstranjeni iz ovog kluba. Otkako sam podnijela ostavku ja više ne radim u FK Sarajevo. Tačno je da obavljam druge poslove za Mirvića koji ima razvijene i druge biznise u BiH i van nje”, istakla je Alimanović i dodala:
"Po odlasku Letermea koji je klub defakto napustio prije mjesec dana, na molbu obojice većinskih investitora (Mirvića i Tana) uključila sam se kao ispomoć klubu da administrativno premostim vakuum koji je nastao i pomognem u kreiranju uslova za ulazak dodatnog investitora. Ovo je proces na kojem radimo već nekoliko mjeseci i moj angažman vezan za FK Sarajevo je u tom smislu privremen i prestaje čim se procedure okončaju, tačnije veoma brzo. Svakako podržavam brigu navijača za budućnost kluba i ostajem na raspolaganju investitorima u ovom važnom iskoraku za FK Sarajevo."
Ovog ljeta je navijače Sarajeva razbjesnilo i povećavanje cijene ulaznica za utakmice voljenog kluba, uprkos slabim rezultatima kluba i katastrofalnim uslovima na najvećem bh. stadionu, koji je jedno vrijeme prošle sezone bio i zatvoren za navijače zbog nesigurnosti. Od brojnih najava rekonstrukcije Koševa, koja je već godinama neophodna, nije bilo ništa.
Također, nedavno su Horde zla u svom saopćenju, iako ga nisu direktno spomenule, prozvale Mirvića kada su napisali da "novac uložen u klub nikome ne daje pravo da kroji sudbinu FK Sarajevo", a uz to su i najavili da će se uključiti u procese u klubu.
Sve u svemu, zasad rezultati Sarajeva pod vodstvom Mirvića nisu na očekivanom nivou, ali biznismen konstantno vuče poteze kojima pokušava staviti klub u pravi kolosijek. Dosad je za ključne pozicije u klubu birao pogrešne osobe, a da li će Sarajevo u budućnosti krenuti putem na kojem ga navijači žele vidjeti, ostaje da vidimo.
Trump: Odmah ću nazvati Bibija i reći mu da ne uzvraća udarac Iranu, ne želim da sporazum propadne
Vukanović o udesu Anje Ljubojević: Bila je na žurci kod Dodikovih sestrića, da li se sve pokušava zataškati
