"Prednosti ove tehnike nemaju cijenu. Amputirci će istovremeno moći kontrolisati nekoliko zglobova i pokreta, kao i direktno na nerve primati povratne informacije svojih akcija. Ove karakteristike danas nisu dostupne izvan laboratorija. Naš cilj je da to promijenimo", kazao je Max Ortiz Catalan, koji radi istraživanja na polju medicine i umjetne inteligencije na Univerzitetu za tehnologiju Chalmers u Švedskoj.
Obične mioelektrične proteze rade tako što se elektrode postave na kožu kako bi primale nervne signale, koji bi se u normalnim okolnostima slali iz mozga ka udovima. Algoritam nakon toga konvertuje signale i šalje instrukcije motorima unutar vještačkog uda. Međutim, pošto su elektode spojene na kožu, korisnici se susreću sa raznim problemima u prijenosu informacija između mozga i vještačkog uda. Postavljanjem elektroda direktno na kost Catalan se nada da će doći jedan korak bliže kopiranju prirodnih kretnji.
"Naša tehnologija pomaže amputircima da kontrolišu vještačke udove na skoro identičan način kao svoju biološku ruku ili nogu. Ta kontrola se odvija preko nervnih završetaka i ostataka mišića. Operacija će se sastojati od postavljanja nervnih i mišićnih elektroda na mjesto amputacije kod pacijenta, kao i postavljanja dvosmjernih interfejsa u ljudsko tijelo", rekao je Catalan.
Operacije će izvršavati Rickard Brånemark iz Univerzitetske bolnice Sahlgrenska u Geteborgu, a prva operacija će biti urađena u januaru ili februaru 2013. godine.
Catalan je u kontaktu i sa Centrom za bioničku medicinu iz Chicaga, koji je razvio bioničku nogu sa kojom se jedan amputirac uspio popeti na 103. sprat jedne zgrade. Catalan se nada da će uspjeti dogovoriti saradnju sa tim centrom kako bi u budućnosti kombinovali ove dvije tehnologije.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
