Ovaj superkompjuter, nazvan po vjernom saradniku literarnog junaka Scherlocka Holmesa, još prošle godine počeo je da radi kao ljekar, kada je njegov kognitivni sistem "napunjen" ogromnim količinama podataka o dijagnostici.
Watson je dizajniran da "uči" i "razmišlja" poput čovjeka pri analizi podataka i pokazao se kao idealan asistent pravim ljekarima prilikom dijagnostike bolesti.
Ovaj superkompjuter je u stanju da obradi velike količine informacija, identifikuje one koje su relevantne, a potom uči iz iskustva u korištenju tih informacija.
Najnoviji plan za korištenje Watsona u medicini jeste predlaganje tretmana za pacijente koji pate od glioblastoma - raka mozga u kojem je prosječni životni vijek pacijenta nakon dijagnoze oko 14 mjeseci.
U partnerstvu sa "Njujorškim genetskim centrom" 20 do 25 pacijenata bit će podvrgnuto ekstenzivnom "sekvencionisanju" DNK, u kojem bi trebalo dobiti sve podaci o genu njihovih tumora.
Teorijski, bilo bi moguće da ljudski stručnjaci analiziraju te podatke i iskoriste ih za prilagođavanje tretmana da bi suzbili specifične mutacije prisutne u stanicama raka, ali za takav poduhvat trebao bi tim visoko stručnih genetičara, stručnjaka za gene i kliničkih stručnjaka.
Stručnjaci ističu da takav sastav ne bi bilo moguće napraviti za svakog oboljelog od glioblastoma.
Watsonova prednost je u njegovoj sposobnosti pronalaženja bitnog u moru informacija.
Nakon godine dana iskustva u dijagnostičkoj medicini stručnjaci vjeruju da bi se Watson mogao iskazati u spašavanju života pacijenata sa najtežim oblicima tumora, te dovesti do novih saznanja u liječenju mutiranih karcinoma.
