Žrtve napada, od liberalnih demokrata do ultra nacionalista, tvrde da hakeri pokušavaju zastrašiti i omesti opoziciju, jer su parlamentarni izbori u Rusiji u decembru, a predsjedničkih u martu iduće godine. Neki nezavisni stručnjaci se slažu sa ovim pretpostavkama.
"Pred Rusijom je veliki informacijski rat uoči izbora", rekao je Oleg Panfilov iz Centra za novinarstvo u ekstremnim situacijama.
Grupe tvrde da napadači koriste veliku mrežu računara zaraženih malicioznim softverom, čiji vlasnici vjerovatno nisu ni svjesni da i oni učestvuju u paralizovanju ili brisanju web stranica.
Stanislav Belkovski, politički analitičar za kojeg se vjeruje da ima bliske kontakte sa izvorima unutar Kremlja, tvrdi da ove napade predvodi viši saradnik predsjednika Vladimira Putina. Vlada je negirala sve ove optužbe i tvrdi da nema nikakve veze sa napadima. Kremlj se pravda činjenicom da hakeri sa lakoćom mogu krivotvoriti IP njihove adrese.
Belkovski, osnivač moskovskog Instituta za nacionalnu strategiju, tvrdi da je Kremlj uzrujan jer ne može kontrolisati političke sadržaje online medija. "Kremlj jednostavno ne može nazvati (podobnog) urednika i reći mu da obriše nepoželjnu publikaciju", rekao je Belkovski.
U martu, Putin je napravio agenciju koja će licencirati emitovanje printanih i online medija. U mjesecima nakon osnivanja, zabranjene su stranice koje su smatrali ekstremističkim, kao što su pro-separatistička stranica Čečena i stranica za legalizaciju marihuane, čime su proširili definiciju ekstremizma.
Taj novi zakon rezultirao je upozorenjima i suđenjima ruskim online novinarima, blogerima i učesnicima foruma. Kritičari Kremlja se boje da bi ovo moglo značiti povratak stila kontrole medija i cenzure kakav je bio za vrijeme Sovjetskog Saveza.
Nekadašnji veliki šahista, a danas opozicioni lider, Gary Kasparov, nije se u potpunosti šalio kada je za AP u maju izjavio: "YouTube je jedini način ruske opozicije da komunicira".
Panfilov iz Centra za novinarstvo u ekstremnim situacijama tvrdi da će se napadi na slobodne medije povećavati, kako izbori budu bliži.
Dosadašnji napadi su slični onima koji su u aprilu "pušteni" na Estoniju, nakon što je ta država odlučila da ukloniti spomenik vojnika sovjetske Crvene armije iz svog glavnog grada. Napadi su uključivali kompjuterski generisan spam i DDoS napade (Distributed Denial-of-Service).
"Nije važno što web stranica ima mnoštvo zaštite. Oni ne žele da provale u nju, već je zatrpaju upitima", izjavio je Hari Balakrishnan, profesor na MIT-u (Massachusetts Institute of Technology).
Vanjski eksperti tvrde da se od ovakvih napada skoro pa nemoguće odbraniti, jer server ne može da razlikuje prave od lažnih zahtjeva za pristup.
