Mjerenja su pokazala da je količina izmjene kisika i ugljendioksida ista kao i kod sasvim običnih pluća. Uočeni su i neki problemi čije rješenje zahtijeva dodatna istraživanja.
Ovaj eksperimant je korak naprijed u pokušaju da se omogući regeneracija oštećenih pluća, mada naučnica dr. Laura Niklason navodi kako će biti potrebno 20 do 25 godina prije nego uzgoj i transplantacija novog organa bude moguća za ljude.
Stečena saznanja ovim eksperimentom su objavljena su četvrtak u magazinu "Science".
Blizu 400.000 ljudi samo u SAD-u umire od bolesti pluća, a transplantacije pluća donora su isuviše rijetke da bi riješile ovaj problem.
Dr. Laura Niklason je uzela pluća odraslog pacova i rastavila ih na osnovne strukturalne sisteme kako bi vidjela da li je moguće regenerisati oštećeni organ umjesto da se uzgaja novi.
Naučnici su isprali različite vrste ćelija tih pluća koja su izgubila svoju prirodnu crvenu boju. Struktura građena od kolagena i drugih vezivnih tkiva su zadržala oblik i rastezljivost.
Ovo u stvari predstavlja vrstu univerzalnog donora pa zbog toga pluća neće imati problem sa odbacivanjem tkiva.
Pluća su stavljena u bioreaktor dizajniran da oponaša uvjete u kojim se razvijaju pluća fetusa i koji kroz njih pumpa tekućinu.
Naučnici su potom u pluća stavili mješavinu različitih ćelija novorođenog pacova koje su u bioreaktoru izgradile nove krvne sudove i dišne puteve.
Ovakva pluća koja su kratkoročno implantirana u pacova su 95% efikasna. "Za ovakav način uzgoja organa koji neće odbaciti novo tkivo, potrebno je koristiti ćelije primaoca organa", objašnjava dr. Laura Niklason.
Ovakav način je korišten i za uzgoj mišijeg srca na Minnesota Univerzitetu 2008. godine.
Prije transplantacije ovakvih pluća, potrebno ih je testirati kako reaguju na ekološke toksine i inhalacijske lijekove.
