Knjigu je napisao Alex Wright, jedan od direktora The New York Timesa.
Otlet je 1895. godine izumio univerzalnu biblioteku informacija koja se mogla koristiti na daljinu, piše u knjizi, a prenosi Huffington Post. Otletova vizija je, poput interneta, podrazumijevala čuvanje informacija u centralizovano povezan sistem.
On je naredne četiri decenije radio na usavršavanju ovog koncepta sa partnerom Henrijem La Fontaineom. Njih dvojica su osmislili slojeve podataka kojima se pristupa iz centralne baze.
Otlet i Fontaine su zamislili kreiranje povezanih mreža podataka koristeći elektronske teleskope, a koje su nazvali "The Mundaneum".
Nadali su se da će im The Mundaneum pomoći da riješe neke od najvećih svjetskih problema, omogućiti renesansu znanja i povezivanje ljudi i ideja bez geografskih ograničenja.
"Otlet je zamislio da će takvo okruženje omogućiti da se prevaziđu nacionalne granice, eliminiraju uzroci rata i dozvoli čovječanstvu da napravi korak ka harmoničnom i prosvjetljenom stanju bića", objašnjava Wright.
Internet kakvog ga danas poznajemo je daleko od tog utopijskog doživljaja, ali se Otletova vizija ipak pokazala kao dosta precizna. On je vjerovao da će cijele biblioteke sa tekstovima i fotografijama biti dostupne velikom broju ljudi putem projektovanja na pojedinačne ekrane.
Belgijanac je takođe vjerovao da će njegov sistem primorati ljude da usavršavaju svoja interesovanja, a donja skica pokazuje na koji način bi taj sistem trebao funkcionirati.
