Evropska unija
0

70 posto kućanstava s pristupom internetu, BiH nema na listi

FENA
U zemljama EU-a 70 posto kućanstava imalo je pristup internetu u prvoj četvrtini 2010., u usporedbi s 49 posto u prvoj četvrtini 2006..

Rezultati su dio istraživanja o primjeni informacijske i komunikacijske tehnologije u zemljama članicama EU-a, Hrvatskoj, Norveškoj i Turskoj.

U Hrvatskoj je ove godine 56 posto kućanstava imalo pristup internetu, a za 2006. podatci nisu poznati.

U svim zemljama obuhvaćenim istraživanjem postotak kućanstava s pristupom internetu povećao se između 2006. i 2010., najviše u Rumunjskoj, gdje se utrostručio, a u Bugarskoj, Češkoj, Grčkoj, Mađarskoj i Slovačkoj se udvostručio ili gotovo utrostručio.

Godine 2010. najviše kućanstava imalo je pristup internetu u Holandiji (91 posto), Luksemburgu (90 posto), Švedskoj (88 posto) i Danskoj (86 posto), a najmanje u Bugarskoj (33 posto), Rumuniji (42 posto) i Grčkoj (46 posto).

Kućanstva s djecom imala su u prosjeku za 20 postotnih poena češći pristup internetu od kućanstava bez djece. Na razini EU-a razlika je 84 posto naspram 65 posto, u Hrvatskoj 80 posto naspram 47 posto.

U Holandiji i Finskoj 99 posto kućanstava s djecom ima pristup internetu, a najniži je postotak u Rumunjskoj gdje internet ima 50 posto kućanstava s djecom.

Između 2006. i 2010. udvostručio se udio kućanstava sa širokopojasnim internetom te je 2010. dosegnuo 61 posto u usporedbi s 30 posto 2006.

Najviši postotak pristupa širokopojasnom internetu je u Švedskoj (83 posto) i Danskoj (86 posto), a najniži u Rumunjskoj (23 posto), Bugarskoj (26 posto) i Grčkoj (41 posto).

U Hrvatskoj 49 posto kućanstava ove godine ima širokopojasni internet, a za 2006. nema podataka.

Oko 90 posto svih internetskih korisnika služilo se elektroničkom poštom u prvoj četvrtini 2010., bez neke veće razlike među dobnim skupinama.

S druge strane, velika je razlika među dobnim skupinama u upotrebi blogova i društvenih mreža te telefonskih i video poziva preko interneta.

Na razini EU-a elektroničkom poštom ove se godine služilo 91 posto mladih u dobi od 16 do 24 godine, 93 posto ljudi u dobi između 25 i 54 godine te 92 posto u dobi od 55 do 74.

S druge strane druuštvenim mrežama koristilo se 80 posto mladih iz prve kategorije, ali samo 18 posto onih između 55. i 74. godine.

U Hrvatskoj je pokazatelj sličan: nema velike razlike među skupinama u upotrebi elektroničke pošte, ali u upotrebi društvenih mreža i blogova seže od 74 posto za dob od 16. do 25. do 13 posto za dob od 55. do 74.