Zid iz Kamenog doba, otkriven na dnu Baltičkog mora, možda je najstarija evropska megastruktura
Zid, koji se proteže gotovo kilometar duž morskog dna u zaljevu Mecklenburg, uočen je slučajno kada su naučnici upravljali sonarnim sistemom s više zraka s istraživačkog broda na studentskom putovanju udaljenom oko 10 km od obale.
Pomnije ispitivanje strukture, nazvane Blinkerwall, otkrilo je oko 1.400 manjih kamenja za koje se čini da su bili postavljeni tako da povezuju gotovo 300 većih gromada, od kojih su mnoge bile preteške da bi ih grupe ljudi pomaknula.
Potopljeni zid, opisan kao "uzbudljivo otkriće", prekriven je 21 metrom vode, ali istraživači vjeruju da su ga sagradili lovci-sakupljači na kopnu pored jezera ili močvare prije više od 10.000 godina.
Iako je svrhu zida teško dokazati, znanstvenici sumnjaju da je služio kao staza za kretanje lovcima u potjeri za krdima sobova.
"Kada lovite životinje, one slijede te strukture, ne pokušavaju ih preskočiti", rekao je Jacob Geersen s Leibniz instituta za istraživanje Baltičkog mora u Warnemündeu, njemačkom lučkom gradu na obali Baltika.
"Ideja bi bila stvoriti umjetno usko grlo s drugim zidom ili s obalom jezera", dodao je.
Drugi zid koji se protezao uz Blinkerwall možda je zakopan u sedimentima morskog dna, pišu istraživači u Proceedings of the National Academy of Sciences.
Alternativno, zid je možda natjerao životinje u obližnje jezero, usporavajući ih i olakšavajući lov za ljude koji su čekali u zasjedi u kanuima naoružani kopljima ili lukovima i strijelama.
Na temelju veličine i oblika 971 metar dugog zida, Geersen i njegovi kolege smatraju malo vjerovatnim da je nastao prirodnim procesima, kao što je golemi cunami koji je pomaknuo kamenje na svoje mjesto ili kamenje koje je za sobom ostavio pokretni ledenjak.
Ugao zida, koji je većinom manji od 1 metra, mijenja smjer kada se susretne s većim kamenim stijenama, što sugeriše da su hrpe manjeg kamenja postavljene namjerno kako bi ih povezale. Smatra se da ukupno kamenje zida teži više od 142 tone.
Ako je zid bio drevni put za lov, vjerovatno je izgrađen prije više od 10.000 godina i potopljen s porastom razine mora prije otprilike 8.500 godina.
"Ovo stavlja Blinkerwall u rang najstarijih poznatih primjera lovačke arhitekture na svijetu i potencijalno ga čini najstarijom megastrukturom koju je napravio čovjek u Evropi", rekli su istraživači.
Geersen sada želi ponovno posjetiti mjesto kako bi rekonstruirao drevni krajolik i potražio životinjske kosti i ljudske artefakte, poput projektila korištenih u lovu, koji bi mogli biti zakopani u sedimentima oko zida, piše The Guardian.
Esma Numanović čini ljepšu stranu bh. muzike: Vjerujem da će moje pjesme doći tamo gdje je potrebno
