Nauka
0

Zemljotresi utječu na globalno zagrijavanje

Klix.ba
Zemljotresi doprinose globalnom zagrijavanju otpuštajući staklenički plin sa okeanskog dna, pokazuju rezultati nove studije.

Naučnici su otkrili da je veliki zemljotres iz 1945. godine otpustio više od sedam miliona kubnih metara metana iz Sjevernog arapskog mora.

Ovo otkriće ukazalo je na prirodni izvor stakleničkog plina koji ranije nije razmatran, tvrde naučnici. Kao staklenički plin, metan je 20 puta snažniji od ugljendioksida, a manje je prisutan u atmosferi.

Ogromne količine metana nalaze se u ledenim strukturama, poznatim kao metan hidrati, na dnu kontinentalnih polica koje okružuju Zemljinu kopnenu masu. Izračunato je da je hiljadu do pet hiljada gigatona ugljika zarobljeno u metan hidratima, što je više od ukupne količine koju fosilna goriva ispuste svake godine.

Analiza sedimentnih jezgri iz Sjevernog arapskog mora otkrila je 2007. godine hemijske tragove velikog otpuštanja metana.

Pretragom historijskih dokumenata otkriven je snažan zemljotres iz 1945. godine.

"Sudeći prema nekoliko indikatora, pretpostavljamo da je zemljotres doveo do lomljenja sedimenata, što je oslobodilo plin", rekao je vođa studije, David Fischer sa njemačkog Univerziteta u Bremenu.

Procijenjeno je da je blizu 7,4 miliona kubnih metara metana oslobođeno sa morskog dna, naveli su naučnici u listu Nature Geoscience.

"Sigurno postoji još lokacija u oblasti koje su pogođene zemljotresom", dodao je Fischer.

Metan hidrati su uvijek smatrani obećavajućim izvorom energije, ali je eksploatacija rizična i skupa. Hidrati pomažu u stabilizaciji okeanskog dna, a postoji mogućnost da bi, ukoliko bi se dirali, mogli izazvati propadanja tla i cunamije.