Kakvo je Sarajevo bilo u vrijeme antike: Gradsko vijeće kod Vogošće i bog Apolon na Ilidži

Ovaj skup je rezultat uspješne saradnje Muzeja Sarajeva i Centra za historijska istraživanja (CeHiS) Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (UNSA).

Direktorica Muzeja Indira Kučuk-Sorguč i dekan Filozofskog fakulteta Adnan Busuladžić su svečano otvorili skup. Podsjetili su na važnost institucionalnog uvezivanja u cilju očuvanja i promocije bogatog antičkog naslijeđa Sarajeva.

Poseban kredibilitet ovom skupu dao je naučni odbor sastavljen od eminentnih stručnjaka prestižnih univerziteta, instituta i muzeja iz Australije, Austrije, Hrvatske, Srbije i Crne Gore.

Njihovim učešćem u odboru potvrdio se međunarodni značaj sarajevskih antičkih lokaliteta i potreba za njihovim pozicioniranjem na mapi evropske civilizacijske baštine.

Događaj je okupio stručnjake za antički period sa Odsjeka za historiju i Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta, kao i kustose Muzeja Sarajeva, koji su kroz dvije sesije predstavili posljednja saznanja o životu na ovom prostoru prije dvije hiljade godina.

Od Krivoglavaca do Ilidže: Arheološka blaga

Prva sesija bila je posvećena materijalnim ostacima Rimskog carstva. Prof. dr. Salmedin Mesihović osvrnuo se na istraživanja u Krivoglavcima kod Vogošće, naglasivši važnost pronalaska dokaza o postojanju gradskog vijeća u tadašnjem municipiju Aquae, čija je teritorija obuhvatala gotovo cijeli prostor današnjeg Kantona Sarajevo.

Arheolog Adnan Muftarević je analizirao specifičnu kultnu posudu (pateru) sa Ilidže dok je Dina Vajzović-Balihodžić približila svakodnevni život antičkih stanovnika kroz prizmu različitih arheoloških nalaza.

Sesiju je zaključio Jesenko Hadžihasanović prezentacijom rimskih kovanica pronađenih tokom istraživanja objekata na Ilidži.

Duhovni život i moderna promocija naslijeđa

Druga sesija bila je posvećena religijskom životom i pitanjem kako antičko naslijeđe predstaviti danas. Amra Šačić Beća je govorila o revizionim istraživanjima epigrafskih natpisa, koji potvrđuju postojanje hramova Kapitolske trijade i boga Apolona na Ilidži dok je Edin Veletovac govorio o tragovima kršćanstva u periodu kasne antike.

Fokus je bio na budućnost ovih lokaliteta. Goran Popović je ukazao na nedovoljnu iskorištenost antičkog potencijala te predložio modernizaciju zaštite kroz digitalne tehnologije i sistemski pristup istraživanju kako bi ovi spomenici postali dio savremene turističke ponude.

Temelj za buduća istraživanja

Organizatori naučnog skupa su istakli da su na ovom skupu postavljena ključna pitanja o perspektivama očuvanja rimskog kulturnog naslijeđa.

Rezultat susreta bit će, kako su najavili, snažnije povezivanje akademske zajednice i ustanova kulture, čime se stvara čvrst temelj za promociju antičkog Sarajeva kao nezaobilaznog dijela evropske civilizacijske baštine.

Učesnici skupa su zaključili da antičko Sarajevo ne smije ostati samo predmet naučnih radova, već živopisni dio identiteta grada koji zaslužuje bolju valorizaciju i prezentaciju.