Promjena paradigme
8

Sve vrijeme smo bili na pogrešnom tragu: Uobičajeno vjerovanje o dinosaurima nije tačno

DP
Ilustracija: Pixabay
Ilustracija: Pixabay
Slika reptilskih dinosaura hladne krvi, koja je u našu maštu usađena zahvaljujući filmovima iz serijala Jurski park, mogla bi biti pogrešna.

Već je poznato da su neki dinosauri imali perje kao ptice i da su bili raznobojni. Oni su najvjerojatnije i zvučali kao ptice – ispuštali su zvuk koji je sličniji gugutanju golubova nego režanju. Sada je istraživanje sa univerziteta Yale došlo do novog saznanja koje je dovelo u pitanje još jednu od njihovih odlika, piše CNN.

Naime, prema zaključcima ovih naučnika, krv koja je tekla kroz vene dinosaura najvjerojatnije je bila topla, što znači da oni nisu bili stvorenja hladne krvi kao što se do sada smatralo.

"Dinosauri su na evolucijskoj tački između ptica, koje su toplokrvne, i gmazova, koji su hladnokrvni. Naša otkrića ukazuju na to da su sve veće grupe dinosaura imale višu tjelesnu temperaturu od temperature okruženja u kojem su živjele", kaže Robin Dawson, koja je provela ovo istraživanje dok je bila na poslijediplomskim studijima geologije i geofizike na Yaleu.

Do ovog otkrića istraživači su došli proučavanjem fosiliziranih ljuski jaja troodona, malog mesoždera, maiasaure, biljoždera, i megaloolithusa, koji pripada grupi dugovratih ogromnih dinosaura.

"Drevni termometar"

Proučavajući raspored atoma kisika i ugljika u ljuskama jaja, istraživači su mogli izračunati unutrašnju temperaturu tijela majke.

"Jaja djeluju kao drevni termometri, jer su se formirala unutar dinosaura", kaže Pincelli Hull, asistent na Yaleu i koautor studije.

Kako bi utvrdili temperaturu okruženja u kojem su jaja položena, naučnici su proveli istu vrstu analize na jajima hladnokrvnih beskičmenjaka, koji poprimaju temperaturu svog okruženja.

Tako su ustanovili da je tjelesna temperaturu dinosaura koje su proučavali bila viša od temperature sredine u kojoj su živjeli. Za razliku od gmazova, čija se tjelesna temperatura razlikuje ovisno o vanjskoj temperaturi, dinosauri su, prema zaključcima ove grupe istraživača, bili sposobni održavati stalnu tjelesnu temperaturu.

Koliko je tjelesna temperaturu bila viša u odnosu na vanjsku ovisilo je o vrsti dinosaura. Troodonova je bila viša za 10 stepeni, maiasaurina za 15, a megaloolithusova je bila viša za 3 do 6 Celzijevih stepeni.

"Ono što smo otkrili upućuje na to da je njihova sposobnost podizanja svoje temperature u odnosu na temperaturu okruženja bila rana evolucijska odlika dinosaura", kaže Dawson.

Rasprava o tome jesu li dinosauri bili toplokrvna ili hladnokrvna bića dugo se vodi među paleontolozima. Studija iz 2014. godine eliminirala ih je iz obje grupe.

"Za razumijevanje dinosaura veoma je važno znati jesu li bili hladnokrvni ili toplokrvni. To mijenja razinu njihove aktivnosti i način na koji su bili u interakciji sa sredinom", objašnjava Hull.

Ovo istraživanje bi moglo dati odgovor i na pitanje zbog čega su dinosauri imali perje. Naime, Dawson tvrdi da im je ono u početku omogućavalo održavati tjelesnu temperaturu, dok je kasnije moglo služiti za seksualno privlačenje u vrijeme parenja ili za letenje.