"Mrtve zone", koje su od sedamdesetih godina prošlog stoljeća počele da se pojavljuju svakog ljeta, ugrožavaju život u moru i vremenom dovode do promjena u ekosistemu Meksičkog zaliva, objasnili su stručnjaci i dodali da su za pojavu tog problema uglavnom krivi ljudi, prenose agencije.
Istraživači, koji su počeli da prate pojavu 1985., obično nađu samo jednu veliku zonu godišnje, i to uz obalu američke savezne države Louisiane, gdje se rijeka Mississipi uliva u Zaliv. Ovog se ljeta prvi put razvila nova zona i to uz obalu Teksasa, izjavio je okeanograf teksaškog univerziteta "A&M" Steve DiMarco.
Najnovija mjerenja su pokazala da "mrtva zona" uz obalu Louisiane zauzima površinu od 20.461 kvadratnih kilometara i da je prouzrokovana korišćenjem vještačkog đubriva na bazi azota, koji rijeka Mississipi nosi s poljoprivrednih imanja do Zaliva. Azot pospješuje rast algi, a one smanjuju nivo kiseonika u vodi.
Američko Ministarstvo poljoprivrede je u martu saopćilo da će ove godine u SAD-u biti 15 posto više površina pod kukuruzom nego lani. Pošto se u gajenju kukuruza koristi više vještačkog đubriva nego kod drugih kultura, stručnjaci smatraju da je to razlog zašto je u Mississipiju ove godine otkriven veći nivo azota nego lani.
"Mrtva zona" uz obalu Teksasa zauzima površinu od 4.532 kvadratna kilometra, ali naučnici kažu da ona nije posljedica upotrebe vještačkih đubriva, već jakih kiša koje su vodama u Zalivu donijele veće količine slatke vode. Ona se izdvaja na površini slane vode kao "ulje na vodi", što sprječava obogaćivanje slane vode kiseonikom iz zraka, objasnio je DiMarco.
