Nauka
13

Naučnici čekaju: Philae se spustila na kometu iz trećeg pokušaja, harpuni se nisu aktivirali

Klix.ba
Naučnici sa nestrpljenjem iščekuju prve naučne informacije sa sonde Philae koja je jučer sletjela na kometu 67P.
Fotografija površine komete nastala prilikom slijetanja (Foto: ESA)
Fotografija površine komete nastala prilikom slijetanja (Foto: ESA)

Sonda je vjerovatno sletjela iz najmanje trećeg pokušaja jer se pri prvom kontaktu sa kometom "odbila“ jer nije uspjela da se zadrži na njenoj površini. Gravitacija komete je izuzetno slaba pa se sonda mora dodatno pričvrstiti.

Harpuni koji su trebali biti iskorišteni za pričvršćivanje nisu se aktivirali kako je planirano. Ipak, naučnici ističu historijski značaj slijetanja i nadaju se da svi instrumenti potrebni za ispitivanje tla još uvijek funkcionišu.

BBC javlja da je sonda u stabilnom stanju.

Naučnici se nadaju da će sonda analizirati površinu komete kako bi bacili svjetlo na nepoznate detalje nastanka našeg Sunčevog sistema prije 4,5 milijardi godina.

Fotografija komete nastala prilikom sedmosatovnog spuštanja (Foto: ESA)
Fotografija komete nastala prilikom sedmosatovnog spuštanja (Foto: ESA)

Sonda Philae je veličine mašine za veš, a prema kometi je krenula u srijedu nakon što se odvojila od letjelice Rosette. Njeno spuštanje na kometu trajalo je oko sedam sati.

Rani podaci govore da se sonda "zabila" u kometu na dubinu od oko četiri centimetra, što implicira značajnu mekoću tla.

Mjesto slijetanja sonde (Foto: ESA)
Mjesto slijetanja sonde (Foto: ESA)

Činjenice:

Sonda Philae je zajedno sa letjelicom Rosette prešla 6,4 milijarde kilometara na putovanju koje je trajalo deset godina. Planiranje misije počelo je prije 25 godina, a kometa koja je izabrana za prvo historijsko slijetanje nosi puno ime 67P/Churyumov-Gerasimenko.

Ona je stara više od četiri milijarde godina i teška je oko 10 milijardi tona, a brzina njenog kretanja kroz Sunčev sistem iznosi 18 kilometara u sekundi. Njena veličina odgovara površini grada Londona.