NASA bi mogla ostati bez uzoraka s Marsa zbog Trumpovog plana budžeta

NASA i Evropska svemirska agencija (ESA) godinama prave planove za slanje svemirske letjelice na Mars, koja bi uzorke transportovala na Zemlju na rigoroznu inspekciju pomoću vrhunske opreme, međutim, nastao je problem.

Budžet za fiskalnu 2025. godinu, koji je predložio američki predsjednik Donald Trump, a potom izdao Ured za upravljanje i budžet, poziva na smanjenje glavnih finansiranja NASA-e za 2,43 posto te bi mogao smanjiti naučni budžet svemirske agencije za 47 posto. Žrtva ovih "rezova" je misija Mars Sample Return (MSR).

MSR je u prijedlogu budžeta Bijele kuće za 2026. godinu označen kao "znatno prekoračeni budžet" uz tvrdnju da bi se ciljevi ove misije "ostvarili ljudskim misijama na Mars", što objašnjava da MSR nije na rasporedu do 2030-tih.

Preliminarni budžet Bijele kuće navodi da su namjere u skladu s ciljevima administracije vezanim za "povratak na Mjesec prije Kine te slanje čovjeka na Mars", pri čemu se smanjuje budžet za istraživanja nižeg prioriteta te prekidaju finansijski neodržive misije kao što je MSR.

Međutim, neki eksperti i dalje tvrde da misija može ponuditi bogate naučne i svemirske rezultate, a koji su u skladu s naporima administracije da pošalje ljude na Mars.

Da bi bilo jasno zašto je ta misija postala toliko skupa, potrebno se osvrnuti na historiju svemirskih letova. u čemu je pomogao John Connolly, NASA-in veteran koji je vodio dizajn ljudskih misija na Mjesec i Mars.

Misija Mars Sample Return je na radaru NASA-e od početka sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada su se proučavale studije o modificiranju landera Viking Mars za obavljanje relativno jednostavnog transporta uzoraka, naveo je Connolly za Space.com.

"To je oduvijek bio Sveti gral marsovskih robotskih misija, a sada se opsežno proučava već pet decenija", rekao je on.

Tokom desetljeća, MSR je postao kompleksniji. Originalni koncepti iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća nisu u obzir uzimali najnovije zahtjeve za zaštitu planete niti potrebu za pažljivo prikupljenim uzorcima.

"Rast zahtjeva za MSR prirodno je povećavao složenost i troškove u svakoj verziji koncepta ove misije, sve dok nismo došli do trenutnog dizajna s više lansiranja, više svemirskih letjelica i višestrukih predaja uzoraka", kazao je Connolly.

Zaista, u posljednjih nekoliko godina su neovisne grupe procijenile da je projekt MSR dostigao šokantno visoke troškove. Posljednja procjena je iznosila oko 11 milijardi dolara za isporuku uzoraka na Zemlju 2040. godine, što i sama NASA smatra preskupim i neizvodivim u prihvatljivom vremenskom okviru.

Prošle godine je druga grupa za procjenu utvrdila da je izvodljivo dopremiti uzorke već 2025. godine uz troškove od 8 milijardi dolara.

"Odluka da ne dopremimo uzorke ili da to odgodimo na neodređeno vrijeme značila bi veliki korak unazad u istraživanju Sunčevog sistema i svemira, kao i nastavku razvoja našeg naučnog istraživanja svijeta oko nas", rekao je Bruce Jakosky, viši istraživački naučnik i profesor emeritus u Laboratoriju za atmosfersku i svemirsku fiziku na Univerzitetu Colorado Boulder.

Isporučivanje uzoraka s Marsa bi omogućilo "smanjenje rizika" za ljudske misije, jer bi se mogli procijeniti rizici po ljudsko zdravlje, koje predstavlja marsovska prašina i hemikalije koje bi mogle biti prisutne u njoj i biti štetne, poput toksičnih perhlorata koji su prethodno detektovani na Marsu.

Jakosky je naglasio da bi uzorci mogli unaprijed riješiti tehničke probleme slanja ljudi na Crvenu planetu.

"To bi bilo prvo putovanje na Mars u oba smjera te bi nam omogućilo da riješimo važne probleme u planetarnoj zaštiti, tako da nema rizika po Zemlju od mogućih marsovskih mikroba.

NASA-in naučnik John Rummel je kazao da je potrebno saznati što više o marsovskoj prašini prije nego joj ljudi budu izloženi. MSR je jedan način za dobijanje tih informacija, a s druge strane je dokaz da je moguće obaviti siguran let u oba smjera. Sigurnost posade je prioritet, kao i njen povratak s Marsa na Zemlju.

Osnivač neprofitne organizacije Mars Society Robert Zubrin gleda na situaciju drugačije. On zamišlja scenarij u kojem se na Mars prvo šalju robotski izviđači, potom robotska ekspedicija, a tek nakon toga ljudi. Naglasio je da je za taj cilj potreban maksimalan fokus NASA-e, SpaceX-a, Elona Muska i Trumpove administracije.