Na Grenlandu novi projekt čuva sjećanja na prošlost koju mijenja topljenje leda

Projekt vodi švedski istraživački institut Nordregio, a cilj je sačuvati zapise o životu, pejzažu i tradicijama koje se mijenjaju dok se Arktik zagrijava znatno brže od ostatka planete. Izložba povezana s projektom otvorena je u septembru u Icefjord Centeru u Ilulissatu, prvom posjetiteljskom centru na Grenlandu posvećenom vezi ljudi i prirode.

Cuno Jensen, 42-godišnji službenik u zatvoru i otac troje djece, prisjeća se da su u njegovom djetinjstvu ledenjaci u zaljev Disko donosili mnogo veće sante leda. "Kada smo bili djeca, a išli smo gore s porodicom ili u lov na neke ptice, vidjeli smo ogromne ledene brijegove", rekao je Jensen. Dodao je da danas pejzaž više ne izgleda isto i da njegova djeca ne mogu doživjeti ono što je on mogao, uključujući izlazak na zaleđenu vodu radi ribolova.

Direktor centra Karl Sandgreen kaže da je cilj zabilježiti iskustva običnih ljudi, a ne samo naučne podatke. "Ako ne dokumentujemo priče samih ljudi, one će nestati kada ti ljudi umru", rekao je.

Projekt dosad sadrži skoro 60 ličnih priča vezanih za konkretne lokacije na Grenlandu. Neke govore o kućama ugroženim otapanjem permafrosta i promjenama vremena, dok druge bilježe nestajanje tradicija, lovačkih ruta i promjene u ribolovu. Ribarka Karen Alaufesen govori o mjestu na moru gdje s mužem i sinom lovi halibut, čiji broj opada, a penzioner Kristian Petersen prisjeća se Qullissata, rudarskog naselja napuštenog 1972. godine.

U Ilulissatu više temperature otapaju permafrost, zbog čega zgrade tonu, a ceste i cijevi pucaju. Sandgreen je naveo i da se iz leda pojavljuju arheološki predmeti, uključujući lovački alat star 4.000 godina.

Obližnji glečer Sermeq Kujalleq, prema UNESCO-u, jedan je od najbržih i najaktivnijih na planeti. NASA navodi da se, kako se klima zagrijavala, glečer povlačio i lomio komade leda brže nego ranije, doprinoseći rastu nivoa mora od Evrope do pacifičkih ostrva.

Prema septembarskom izvještaju Geološkog zavoda Danske i Grenlanda, ledeni pokrivač Grenlanda već 30 godina zaredom gubi više leda nego što dobija. Viša istraživačica Signe Hillerup Larsen rekla je da ne vidi scenarij u kojem bi ledeni pokrivač mogao vratiti izgubljenu masu.