Tokom narednih 100 godina mnogo toga je otkriveno o ovim visokoenergetskim česticama, koje konstantno bombarduju Zemlju iz svemira. Međutim, odgovora na ono najvažnije pitanje, o tome odakle one dolaze, još nema.
Naučnici su se prvi put susreli sa ovim zrakama davnih 1780-ih, kada je francuski fizičar Charles-Augustin de Coulomb primijetio da električno nabijene sfere spontano gube svoj naboj. Ovo se činilo veoma čudnim jer se u to vrijeme vjerovalo da je zrak izolator, a ne provodnik. Daljnji eksperimenti su pokazali da zrak postaje provodnik kada se njegove molekule joniziraju interakcijom sa drugim česticama sa nabojem ili sa X-zrakama.
Izvor ovih čestica je zbunjivao naučnike, jer su eksperimenti pokazali da su objekti gubili svoj naboj čak i kada su bili zaštićeni velikim komadima olova, koje blokira X-zrake i druge radioaktivne izvore.
Ta su se shvatanja održala sve do 1912. godine i Hessovog leta balonom. Na visini od 5.300 metara Hess je izmjerio nivoe jonizirajuće radijacije, koji su bili oko tri puta veći od onih na površini zemlje. Hess je zaključio da ova radijacija probija atmosferu Zemlje iz svemira, zbog čega je 1936. godine dobio i Nobelovu nagradu za fiziku.
Hess je otkrio kosmičke zrake, nabijene subatomske čestice koje putuju svemirom brzinom približnoj brzini svjetlosti. Smatra se da su one sačinjene od jezgara mnogih elemenata koji se pojavljuju u prirodi, a većinom su to jezgra vodika.
Izvor kosmičkih zraka je ipak još uvijek misterija. Naučnici nisu sigurni koji kosmički fenomen ubrzava ove čestice do njihovih nevjerovatnih brzina.
"Univerzum je pun prirodnih akceleratora kao što su eksplozije supernove. Do sada smo pronašli 150 sličnih objekata i tek počinjemo shvatati ove fascinantne sisteme", kazao je Christian Stegmann, šef DESY-ja, istraživačkog centra u Njemačkoj.
DESY organizuje simpozij povodom stogodišnjice otkrića kosmičkih zraka. Od 6. do 8. augusta naučnici iz cijelog svijeta će se sastati u Bad Saarowu u njemačkoj saveznoj pokrajini Brandenburg, gdje je prije 100 godina Hess spustio svoj balon.
