Helij je inertan gas, lakši od zaka, a najpoznatiji je po tome što može da se bez opasnosti koristi u balonima i cepelinima jer nije eksplozivan kao vodik.
U nauci i tehnologiji ima veoma široku primjenu - od medicinskih skenera sa magnetnom rezonancom, preko proizvodnje staklenih optičkih vlakana do kompjuterskih čipova. Međutim, najčešće se koristi kao rashlađivač, jer u tečnom stanju ima temperaturu od 4,2 Kelvinova stepena, što je samo četiri stepena toplije od apsolutne nule. Na primjer, NASA ga koristi u rezervoarima za gorivo na svojim letjelicama tipa šatl.
Poslije vodika, helij je najrasprostranjeniji element. Nažalost najviše ga ima na zvijezdama. Na zemlji ga ima u zraku, ali u vrlo malom procentu - svega pet prema milion dijelova - dok ga znatno više ima u zemlji, zajedno sa naftom i prirodnim gasom. Ali, kako je znatno lakši od zraka, sav oslobođeni helij penje se uvis i nepovratno gubi u svemiru.
Helij je proizvod raspadanja radioaktivnih elemenata u unutrašnjosti zemlje, ali taj proces je toliko spor da nikako ne može da nadoknadi količine koje se troše. Naučnici kažu da ne postoje biosintetičke metode za proizvodnju alternative heliju pa bi trebalo da povedemo više računa o njegovoj reciklaži.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
