Prvi put od 1927. godine
2

Arheolozi u Njemačkoj iskopali nakupine kostiju mamuta, nalazi upućuju da su ih lovci iz kamenog doba ubijali

Piše: F. H. |
Kosti i slonovača mamuta pronađene u Breitenbachu, isječak od oko 50 sa 60 centimetara (Foto: F. H./Klix.ba)
Kosti i slonovača mamuta pronađene u Breitenbachu, isječak od oko 50 sa 60 centimetara (Foto: F. H./Klix.ba)
Poslušajte članak
Arheolozi su ove godine na lokalitetu Breitenbach na jugu njemačke pokrajine Saska-Anhalt prvi put nakon 1927. godine otkopali veće nakupine kostiju mamuta. Kako je saopćio Zavod za zaštitu spomenika i arheologiju Saske-Anhalta (LDA), novi nalazi upućuju na to da su ljudi koji su tu živjeli prije 32.000 do 34.000 godina vjerovatno sami lovili mamute, a ne samo koristili staru, fosilnu slonovaču, kako se dosad smatralo.

Iskopavanja su trajala od jula do oktobra. Osim kostiju, pronađeno je nekoliko dužih fragmenata kljova, obrađeni komadi slonovače i kutnjak mladog mamuta.

Mamute koristili za hranu, odjeću i šatore

Ranija istraživanja pokazivala su da je slonovača korištena u Breitenbachu znatno starija od samog naselja. Prema riječima voditelja projekta Olafa Jörisa iz istraživačkog centra MONREPOS, tadašnji stanovnici lovili su uglavnom sobove, rjeđe konje, povremeno jelena, te lisice i zečeve, vjerovatno zbog krzna.

"Novi nalazi sada sugerišu da breitenbaški lovci možda ipak nisu koristili samo fosilnu slonovaču, nego su mamute ubijali na licu mjesta", rekao je Jöris.

Tragovi rezanja na kostima upućuju na to da su mamute koristili za hranu, dok su slonovača i vjerovatno kože služile kao sirovina za alat, nakit, umjetničke predmete, odjeću i šatore.

Najveći lokalitet ove vrste u zapadnoj Euroaziji

Breitenbach-Schneidemühle prostire se na oko 10.000 kvadratnih metara i najveći je lokalitet na otvorenom iz perioda orinjasijena u zapadnoj Euroaziji. Orinjasijen obuhvata vrijeme od prije oko 42.000 do 32.000 godina, rani period naseljavanja Evrope od strane anatomski modernog čovjeka.

"Iz vremena u kojem su nalazišta uglavnom poznata iz pećina, lokalitet na otvorenom ove veličine je nešto sasvim posebno", kazao je Marcel Weiß iz LDA. Dodao je da se u Breitenbachu jasno izdvajaju dijelovi kampa za obradu slonovače i za obradu krzna snježnih zečeva i polarnih lisica.

Lokalitet je 1924. otkrio jedan učenik koji je tokom građevinskih radova kod pilane pronašao zub mamuta. Tri godine kasnije švedski arheolog Nils Niklasson otkopao je gotovo 400 kvadratnih metara. Od 2009. iskopavanja zajednički vode MONREPOS, ustanova Leibnizovog centra za arheologiju (LEIZA), i LDA, a istražena površina proširena je za više od 150 kvadratnih metara. Među najvažnijim otkrićima je radionica slonovače s probušenim perlama, projektilima i dijelovima figura, a dio nalaza izložen je u Pokrajinskom muzeju praistorije u Halleu.

Ove godine u iskopavanjima je učestvovalo 40 studenata iz Njemačke i inostranstva, a istraživanja će se nastaviti.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Komentari
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se
Možda vas zanima