Te 1984. su svi htjeli pomoći: Znate li priču o sarajevskom zlataru koji je donirao kilogram zlata?
Iako su glavni finansijeri Olimpijskih igara u Sarajevu svakako bili strani sponzori, u prvom redu TV prava koje je otkupio ABC, kao i Coca-Cola i Mitsuhbishi, podršku su davali i domaći partneri, njih 218.
Domaći sponzori su donijeli 1,4 milijarde dinara, ali je bilo i ličnih donacija i to mnogo. Svi građani Sarajeva su izdvajali 2.5 posto svojih prihoda u periodu od 1981. do 1985. Na taj način prikupljeno je oko tri milijarde dinara, koje je gard iskoristio za Olimpijske igre.
Pored toga, hiljade običnih građana tadašnje Jugoslavije je doniralo svoja sredstva, što u novcu što u poklonima, kao i i preko tri hiljade raznih sindikalnih udruženja.
Vjerovatno najpoznatija donacija je bila ona od kilogram zlata koji je donirao sarajevski zlatar Fuad Kasumagić. On je više od dvije decenije sakupljao zlatnu prašinu čisteći svoj pod, i filtere, nakon čega ih je spaljivao i pretvarao u pepeo. Do 1982. godine skupio je oko 600 kilograma pepela, koji je ponovo spalio koristeći visoke temperature kako bi izdvojio zlato.
Na kraju je izdvojio kilogram 24-karatnog zlata koj je tada vrijedilo 14.000 dolara, otprilike pet puta više od onoga koliko je prosječan Jugosloven zarađivao za godinu.
Danas jedan kilogram zlata košta otprilike 65 hiljada dolara (60 hiljada eura).
Kasumagić je tada tu donaciju nazvao "skromnim doprinosom".
"Htio sam da uradim nešto kako bih pomogao Olimpijadu. Htio sam da doprinesem za uspjeh igara", kazao je tada Kasumagić.
Jedan emigrant iz BiH koji je živio u Americi je donirao svoju kolekciju kovanica, a jugoslovenski radnici koji su radili u Francuskoj su organizovali večere i tomoble kako bi prikupili novac.
Komitet za organizaciju Olipijskih igara u Sarajevu je kasnije objavio da je preko 1.2 miliona Jugoslovena na neki način doniralo novac za Olimpijske igre, preko poreza, ili ličnih donacija kakva je bila zlatara Kasumagića.
